Korisnici bježe od AI pretrage? DuckDuckGo bilježi skok

Nakon što je Google na ovogodišnjoj konferenciji I/O najavio još šire uvođenje AI Overviews i novog AI Modea u svoju tražilicu, DuckDuckGo, tražilica koja se već godinama pozicionira kao alternativa Googleu, je zabilježila osjetan rast instalacija svoje aplikacije u SAD-u. 

Prema podacima koje je objavio DuckDuckGo, američke instalacije aplikacije u tjednu nakon Googleovih najava porasle su u prosjeku 18,1 posto u odnosu na prethodni tjedan. Rast je trajao šest dana zaredom, a 25. svibnja dosegnuo je vrhunac od 30,5 posto. Na iOS-u je prosječni tjedni rast bio još izraženiji – 33 posto, s vrhuncem od gotovo 70 posto.

DuckDuckGo kao prvi signal otpora

Neovisna analitička tvrtka Apptopia zabilježila je sličan signal: prosječan broj dnevnih preuzimanja DuckDuckGoa u SAD-u porastao je 29 posto, a globalno 12 posto. Istodobno su posjeti DuckDuckGoovoj stranici za pretraživanje bez AI-ja, noai.duckduckgo.com, rasli u prosjeku 22,7 posto na tjednoj razini, s vrhuncem od 27,7 posto.

Naravno, to još nije masovni egzodus s Googlea. DuckDuckGo je na kraju 2024. držao tek oko 0,9 posto globalnog tržišta pretraživanja. No baš zato je taj skok zanimljiv: s male baze i dalje pokazuje da dio korisnika aktivno traži alternativu upravo u trenutku kada Google sve snažnije gura AI u pretraživanje.

To je suprotno od poruke koju Google već mjesecima šalje tržištu. Kompanija tvrdi da su korisnici zadovoljniji pretraživanjem uz pomoć umjetne inteligencije, da više pretražuju i da dobro prihvaćaju nove AI značajke. Ta je tvrdnja važna jer se njome Google brani od sve glasnijih kritika izdavača, SEO stručnjaka i dijela oglašivačke industrije, koji upozoravaju da AI sažeci smanjuju klikove prema izvornim web stranicama.

Sva istraživanja dolaze od Googlea

Upravo je tu tvrdnju problematizirao Carl Hendy, osnivač Audits.coma. Naime, on je analizirao izvore na koje se Google i industrija pozivaju kada govore o navodnoj sklonosti korisnika prema AI pretraživanju. Njegov zaključak je da gotovo sve tvrdnje kako korisnici preferiraju AI Search vode prema jednom izvoru - Googleu.

Googleovi su podaci o korištenju tražilice, Googleovi su podaci o AI Modeu, a i poruka da su korisnici zadovoljniji dolazi iz Googleovih komunikacija. Jedino veće vanjsko istraživanje koje se u toj raspravi često spominje jest Google/Ipsosovo istraživanje o umjetnoj inteligenciji u više zemalja. No i ono je naručio Google.

Riječ je o istraživanju objavljenom 15. siječnja 2026., provedenom u 21 zemlji na oko 21 tisući odraslih ispitanika. Prema tim podacima, 66 posto ispitanika koristilo je neki AI alat ili aplikaciju u posljednjih 12 mjeseci, što je 18 postotnih bodova više nego godinu ranije i 28 postotnih bodova više nego 2023.

Na prvu, to zvuči kao snažan argument u korist AI-ja. Problem je u tome što istraživanje ne odgovara na ključno pitanje: kada korisnik nešto traži na internetu, želi li prije AI-generirani odgovor ili klasičan popis poveznica?

Istraživanje mjeri opću upotrebu i percepciju umjetne inteligencije, uključujući alate poput ChatGPT-a, Geminija i Claudea. No ono ne mjeri stvarnu preferenciju korisnika u pretraživanju. To što je netko koristio AI alat u posljednjih godinu dana ne znači da želi da mu Google pri svakoj pretrazi iznad rezultata ponudi AI sažetak.

Korištenje nije isto što i izbor

Još je važnija razlika između korištenja i izbora. Ako je AI odgovor ugrađen u zadano iskustvo pretrage, korisnici će ga nužno vidjeti. Time će rasti i uporaba AI rezultata. No to ne dokazuje da su ih korisnici sami izabrali.

Brojke o intenzitetu korištenja i povjerenju dodatno kompliciraju Googleovu poruku. Iako 66 posto ispitanika kaže da je u posljednjih godinu dana koristilo neki AI alat, samo 21 posto navodi da AI koristi ‘puno’. Razlika između opće uporabe i stvarne intenzivne uporabe iznosi čak 45 postotnih bodova.

Povjerenje je još slabija točka. Prema Google/Ipsosovu istraživanju, samo 16 posto ispitanika globalno kaže da u velikoj mjeri vjeruje AI aplikacijama ili alatima kada daju točne informacije. Taj globalni prosjek pritom skriva velike razlike među tržištima. U Nigeriji takvo povjerenje iznosi 49 posto, u Indiji 45 posto, ali u SAD-u samo tri posto. U Ujedinjenom Kraljevstvu i Australiji iznosi po 12 posto.

Povjerenje u AI ostaje slaba točka

Dakle, u dijelu brzorastućih tržišta povjerenje u AI je visoko, dok je na zapadnim tržištima, koja su ključna za oglašivačke prihode i izdavačku industriju, znatno niže.

Slična se razlika vidi i u korištenju. U Nigeriji je 88 posto ispitanika koristilo AI alat u posljednjih godinu dana, u Indiji 86 posto, a u Ujedinjenim Arapskim Emiratima 84 posto. U SAD-u je taj udio 54 posto, u Njemačkoj 56 posto, u Ujedinjenom Kraljevstvu 62 posto, a u Australiji 63 posto.

Zanimljivo je i da 57 posto ispitanika globalno kaže da bi bilo otvoreno za veću upotrebu AI-ja, ali bi prije toga željelo imati više sigurnosti u način njegova rada. Isti udio, 57 posto, zabilježen je i u SAD-u, premda je ondje povjerenje u točnost AI alata među najnižima u istraživanju. To upućuje na to da se mjeri više interes ili znatiželja nego stvarno zadovoljstvo postojećim AI rezultatima.

Za izdavače i digitalni marketing ta razlika nije samo metodološka nijansa, nego pitanje koje izravno utječe na promet, prihode i buduće poslovne modele. Google tvrdi da su klikovi koji dolaze iz AI Overviewa kvalitetniji, ali izdavači upozoravaju da ih je manje. Pew Research Center je u srpnju 2025. objavio istraživanje prema kojem se broj klikova na web poveznice prepolovio kada su se u rezultatima pretrage pojavili AI sažeci. Google je osporio metodologiju tog istraživanja, ali rasprava o padu prometa nije nestala.

AI rezultati kao zatvoreni vrt

Dodatna istraživanja također ne idu jednostavno u prilog tezi da korisnici bezrezervno prihvaćaju AI pretraživanje. Jedno neovisno istraživanje iz travnja 2026. pokazalo je da samo 15 posto korisnika u velikoj mjeri vjeruje AI platformama za pretraživanje, dok ih 63 posto provjerava AI rezultate na drugim izvorima. Čak 51 posto korisnika opisalo je AI rezultate kao svojevrsni 'zatvoreni vrt'.

Šira istraživanja povjerenja u AI pokazuju slične rezultate: svijest o AI-ju raste, upotreba raste, ali povjerenje ne prati isti ritam. U listopadu 2025. jedno je istraživanje pokazalo da je svijest o AI-ju dosegnula 90 posto, a tjedna upotreba gotovo se udvostručila na 34 posto. No povjerenje, osobito u područjima poput novinarstva i zdravstva, ostalo je nisko.

Zato je priča o DuckDuckGou itekako interesantna. Ako korisnici instaliraju alternativnu tražilicu nakon Googleovih AI najava, ili posjećuju stranicu koja eksplicitno nudi pretraživanje bez AI-ja, to je izravniji pokazatelj nezadovoljstva nego podatak da su vidjeli AI odgovor jer im ga je Google stavio na vrh rezultata.

Ključno pitanje i dalje ostaje neodgovoreno: žele li korisnici AI u pretraživanju ili ga jednostavno dobivaju jer je postao zadana opcija?

Pravo istraživanje moralo bi napraviti upravo ono što Google/Ipsosovo istraživanje nije napravilo: pokazati korisnicima istu pretragu s AI-generiranim odgovorom i bez njega, po različitim vrstama upita i po tržištima, pa ih pitati koji rezultat preferiraju. I to bi istraživanje morao provesti netko tko nema izravan komercijalni interes u ishodu.

Dok se to ne dogodi, tvrdnja da korisnici preferiraju AI pretraživanje ostaje nedokazana. Ono što zasad znamo jest da se AI u pretraživanju sve više koristi. No to može značiti tek da je Google uspješno promijenio zadano iskustvo pretrage. Ne nužno da su korisnici zaista izabrali AI umjesto weba.