Konferencije i edukacije
StoryEditor

Krize su razvile fenomen glass cliff: ​Žene u kriznim situacijama preuzimaju odgovornost

04. Studeni 2022.

Buduće lidere čekaju teška vremena u kojima one izrazito ‘muške‘ vještine brzog razmišljanja, hitrosti, hrabrosti, lukavosti i otimanja znanja neće biti dovoljne

Za razliku od ‘normalnih vremena‘ u kojima broj žena na visokim pozicija poražavajuće zaostaje za muškarcima, istraživanja pokazuju da krizna vremena mijenjaju situaciju. Naime, vjerojatnije je da će u stanju krize žene biti izabrane na čelne pozicije tvrtki, navodi BBC.

Pa iako možda zvuči ohrabrujuće to što se otvaraju prilike za žene, ne treba se oduševiti na prvu. Vrijeme i način na koji osoba dolazi na čelnu poziciju tvrtke igra veliku ulogu u tome zašto je uopće odabrana za poziciju, pa i koliko će na kraju biti uspješna. Kako su direktorice, političarke i druge visokopozicionirane žene često odabrane na svoje pozicije baš zato što je u svijetu ili samoj tvrtki nastupila kriza pojavio se fenomen glass cliff, koji ne nosi pozitivan predznak. Ideja ovog fenomena, kojeg možemo prevesti terminom ‘staklena litica‘, zapravo se odnosi na situaciju kada se žene stavljaju na vodeće pozicije u vremenima kada je neuspjeh vjerojatniji.  

No, iako nepovoljna vremena nisu zahvalna za preuzimanje pozicija, jesu li žene ipak uspješne kada u krizi preuzmu vodeće pozicije? Je li kriza za žene ipak potencijalna prilika te postoji li glass cliff u Hrvatskoj?

Muški strah od neuspjeha

U studenom 2003., londonski Times objavio je članak koji implicira da su loši rezultati većeg broja tvrtki u tom trenutku bili povezani s time što su ih vodile žene. Nakon ove objave na Sveučilištu Exeter Alexom Haslamom provedeno je istraživanje kojim se opovrgnula ta tvrdnja. Istraživanje je objavljeno 2005. godine, a otkrilo je da loši rezultati nisu povezani sa ženama koje su lošiji vođe, već su one bile postavljene na čelo tvrtki kad su rezultati poslovanja već bili loši.

Dakle, ako su žene imenovane u kriznim vremenima, ne radi se tome da one nisu u stanju voditi tvrtku, već je vođenje u kriznim vremenima teže i nesigurnije od onog kada je situacija dobra – što je i logično. No, logično ili ne, prema mišljenju istraživača takva praksa samo dodatno pojačava stereotip da žene nisu dobre u vodstvu, navodi Business Insider, zbog čega se i definirao pojam glass cliff.

Lea Perić, osnivačica i predsjednica Uprave XOINKA, smatra da postoji puno faktora koji doprinose lošoj statistici, no iako smatra da je glass cliff je u Hrvatskoj poprilično zastupljen, ne smatram da se žene odabiru u krizama zbog rizika od neuspjeha.

– Žene se, u teškim situacijama i nesređenim tvrtkama i odjelima, na rukovodeće pozicije odabiru zbog njihove kompetentnosti i načina na koji pristupaju krizama – analitički i s planom. Ne smatram da se žene odabiru na rukovodeće pozicije u krizama jer su rizici neuspjeha veći, već iz vrlo sebičnih razloga rukovodećih u kojima zaista trebaju pomoć organizacijski jakih žena i manje prepuštaju slučaju mogućnost neuspjeha koji se kasnije odražava i na njih same – objasnila je Perić.

Dodala je i da ne smatra da ljudi više krive žene za greške, već da je stvar u tome da su one ‘spremnije unositi promjene u poslovanje, a samim time je i veća mogućnost pogreške‘.

– S druge strane žene češće izgube vjerodostojnost u poslu zbog grešaka koje nemaju veze s njihovom poslovnom sposobnosti i poslom koji obavljaju. Evolucijski smo skloniji vjerovati i dati podršku muškarcu lideru, ponekad i bez opravdanog razloga, dok žene liderice prvo moraju opravdati svoju poziciju kako bi im dali podršku – kazala je Perić. 

Žene bolje reagiraju na krizu  

A s obzirom na to da se upravo nalazimo u vremenima permanentne krize i velikih promjena Nina Išek Međugorac, izvršna direktorica i članica Uprave Val grupe, smatra da bi bilo bi zanimljivo istražiti koliko je žena u ovom nesigurnom razdoblju prihvatilo priliku upravljati kompanijama Hrvatskoj i donositi nikad kompleksnije odluke. No, dodala je i da je ovaj trenutak prilika da žene postanu prisutnije i da pokažu svoje liderske sposobnosti.

– U okruženju ratova, energetske krize, visoke inflacije, skandala, velikog nepovjerenja u institucije, ženske kvalitete poput demokratičnosti, empatije, spremnosti na suradnju i lojalnosti čine nas sposobnijima u manevriranju kroz teška vremena. No, prihvaćanjem pozicije, prihvaćamo i veći rizik od očekivanog neuspjeha. Rekla bih da je naša najveća motivacija biti u prilici napraviti veliki preokret, pogotovo u vremenu kada kompanije trebaju uvoditi poslovne politike na dobrobit zajednice i pronalaziti rješenja za nove izazove društva – istaknula je Išek Međugorac.

Marina Marjanović, izvršna direktorica i članica Uprave Namještaja Mima, ističe da se ona do sada u praksi nije imala prilike susresti se s glass cliffom, niti je sama ima iskustva s njime. Pa, iako su se u javnom diskursu utaborili stereotipi da žene ne dobivaju toliko prilika i podrške da zauzmu rukovodeće pozicije, ističe da je u Namještaju Mima ravnopravnost važna te im više od polovice zaposlenika čine upravo žene.

Osim toga, kada je u pitanju prilika koju žene mogu izvući iz krize te njihova sposobnost da se s njome nose, Marjanović dijeli mišljenje s Išek Međugorac.

– Mišljenja sam da su žene uspješnije iznijeti kompaniju kroz krizna vremena jer su promišljenije i opreznije, nisu motivirane ‘lovačkim‘ instinktom niti ‘osvajačkim‘. U recesiji svaka investicija treba biti pomno promišljena, isto kao i rekonstrukcija kompanije jer posljedice mogu biti dugoročno štetne. Također, žene daleko bolje podnose stres i imaju više samopouzdanja u situacijama kada okolnosti ne izgledaju najbolje ili su šanse za uspjeh minimalne do nikakve jer su naučene da ne odustaju. Žene će, za razliku od muškaraca koji svoj neuspjeh vrlo internaliziraju i poistovjećuju sa osobnim neuspjehom, rijetko učiniti isto i iz tog razloga se puno lakše mogu nositi sa kriznim vremenima – istaknula je Marjanović.

– Buduće lidere čekaju teška vremena u kojima one izrazito ‘muške‘ vještine brzog razmišljanja, hitrosti, hrabrosti, lukavosti i otimanja znanja neće biti dovoljne. Lider sutrašnjice je onaj koji ima empatiju i jaku emocionalnu inteligenciju, a tu su ipak žene u velikoj prednosti – dodala je Marjanović.

Iskoristi jedinu priliku

S glass cliffom ili ne, tužna je stvarnost da osim u kriznim vremenima, žene ne dobivaju previše prilika. Ako ne iskoriste priliku u trenutku kada situacija nije idealna, možda ju više neće niti dobiti.

– Nažalost često su takve prilike jedine kada im je ponuđeno napredovanje i kada većinom muško društvo u vrhu ne vidi drugi izlaz. Žene su obično AS u rukavu kada trebaju pomoć, odmah i sada. Kada je potrebno dugoročno rješenje van krize, izbor su češće muškarci. Muškarci su tradicionalno još uvijek, a posebno u Hrvatskoj logičniji izbor, posebno ako uspoređujemo žene i muškarce koje uz posao imaju i obiteljske obaveze i djecu – smatra Perić.

A kada već dobe priliku kako bi izbjegle sindrom ‘staklene litice‘, žene se mogu poslužiti sa nekoliko savjeta. Primjerice, kada tvrtka predstavi naizgled primamljivu ponudu, vrijedi pogledati uspješnost njezinog poslovanja u posljednjih nekoliko mjeseci – jer ako su oni loši, to bi moglo otkriti razloge zašto ponuda izgleda primamljivo. Također, kod prihvaćanja posla unatoč lošim rezultatima tvrtke, dobro se okružiti dokazanim saveznicima zbog čega će i potencijalni uspjeh i dojam biti drugačiji. Osim toga, važno je inzistirati na potrebnim resursima za postizanje dobrih rezultata – i to u pisanom obliku kako bi postojao dokaz.

No, dio razloga zašto postoji sindrom ‘staklene litice‘ je i rasprostranjenost rodne nejednakosti – a u tom slučaju je potrebno mijenjati kulturu. Kada bi se ravnopravnost povećala, ‘staklena litica‘ bi, u teoriji, trebala nestati.

– Podaci govore da pozicija žena u politici i biznisu još uvijek nije dobra. Ova tema je posljednjih godina pronašla više prostora u medijima i kompanijama, ali još uvijek i u tim primjerima svi zajedno moramo biti bolji. Voljela bih u budućnosti vidjeti više novih lica uspješnih menadžerica, ali i slušati o njihovim primjerima koje slave ženske sposobnosti koje su napravile razliku. Jednako tako kroz nagrade najuspješnijih liderica trebamo slaviti više njihove konkretne poslovne preokrete, nego prihode kojima raspolažu jer moć koju mi žene slavimo ne ogleda se isključivo u novcu kojem upravljamo. Voljela bih svjedočiti preokretu u kojem ćemo stvoriti okruženje u kojem nećemo govoriti o muškim i ženskim liderima već o vrijednostima i sposobnostima koje su poželjne ili nepoželjne. Mnogo muškaraca koje sam susrela u svom poslovnom razvoju misle jednako kao i ja, ne žele raditi u ‘alpha kulturi‘, već žele staviti vrijednosti organizacije u prvi plan poslovanja – istaknula je Išek Međugorac.

Lea Perić, Nina Išek Međugorac i Marina Marjanović o temi glass cliffa će detaljnije razgovarati na Liderovoj konferenciji Žene u biznisu na panelu ‘Štiklama po ledu – Kako svladati staklenu liticu?‘.

Cilj konferencije je istaknuti uspješna iskustva i povezati poslovne žene, motivirati ih na nove pothvate te ujedno potaknuti inicijativu za povećanje zastupljenosti žena na najvišim položajima. Susret, koji se održava 1.12. u zagrebačkoj Laubi, obilježava i predstavljanje tradicionalne Liderove godišnje liste 300 najmoćnijih žena. Osigurajte svoje mjesto na vrijeme.

09. prosinac 2022 09:46