Recentna istraživanja pokazuju da mladi muškarci postaju skloniji desnim političkim opcijama, u većem postotku od žena žele imati djecu te su od njih i religiozniji
Iako će današnji društveni kritičari frknuti nosom na spomen popularnog vodiča za odnose i bestselera Johna Greya ‘Muškarci su s Marsa, a žene su s Venere‘, trendovi pokazuju da bi ta metafora mogla biti aktualnija nego ikad. Naime, Gray je još prije 30 godina postavio tezu da su muškarci i žene ‘s različitih planeta‘ te iz tog rakursa ponudio niz savjeta kojim mogu poboljšati svoju komunikaciju, razumijevanje i odnos. Za jedan dio publike, knjiga je bila čisti zgoditak, dok je drugi, a posebno današnji čitatelji, smatraju zastarjelim vodičem koji počiva na rodnim stereotipima i generalizaciji.
No, neka recentna istraživanja o odnosim muškaraca i žena, posebno mladih, govore u prilog tezi da smo možda uistinu s različitih planeta, odnosno da je polarizacija, posebno ideološka, sve veća. Ili, pojednostavljeno, mladi muškarci i žene se kreću u suprotnim smjerovima. Tako je, primjerice, Axios sumirao neka od recentnih američkih istraživanja čiji bi rezultati mogli objasniti zašto je na posljednjim predsjedničkim izborima pobijedio republikanac Donald Trump.
Izlazak iz mjehurića
Kako ističu, kad je o političkim uvjerenjima riječ, žene su sklonije lijevoj političkoj struji, a muškarci desnoj, a po prvi put u američkoj povijesti, mladi su muškarci religiozniji od žena. Polarizacija je vidljivija i u obrazovnom sustavu, pa je tako na američkim sveučilišnim kampusima 2,4 milijuna više žena nego muškaraca. Također, razlike su vidljive i kad je riječ o viziji budućnosti – više muškaraca od 18 do 34 godine žele imati djecu (57 posto) nego žena (45 posto) u istoj dobi. Da mlade žene postaju liberalnije, a muškarci konzervativniji zamijećeno je i u zemljama poput Velike Britanije, Njemačke, Poljske, Tunisa, Australije, Kine i Južne Koreje gdje je taj ideološki jaz posebno izražen. Mlađe generacije muškaraca diljem Europe napredak u ženskim pravima ponekad vide kao prijetnju, a slične tendencije, prenosi portal Evidence, zabilježene su i u Meksiku, Brazilu, Čileu i Španjolskoj.
Kako je tom mediju objasnila Alice Evans sa Sveučilišta Stanford, sve veći ideološki jaz među mladima jednim dijelom proizlazi iz ekonomskog nezadovoljstva, ali i činjenice da mladići i djevojke sve manje vremena provode u zajedničkim offline aktivnostima, češće su zatvoreni u kulturološki odvojenim internetskim ‘mjehurićima‘. U tome, naravno, ne pomaže ni rastući utjecaj mizoginih influencera poput Andrewa Tatea koji samo kataliziraju sklonost mladića prema konzervativnijim stavovima. Da bi se taj jaz premostio, a mladići shvatili da osnaživanje žena nipošto ne ugrožava njihovu poziciju, nužno je baviti se edukacijom, potruditi se izaći iz svog mjehurića (i žene i muškarci) i pozabaviti se boljim razumijevanjem pozicija oba spola/roda.
U kojem se smjeru kreće borba za ženska prava i zašto svijet uporno ide jedan korak naprijed, a dva unatrag, govorit ćemo i na Liderovoj konferenciji Žene u biznisu koja će se 5. prosinca održati u Mozaik Event Centru u Zagrebu. U sklopu konferencije održava se i predstavljanje Liderove liste 300 najmoćnijih žena u biznisu te dodjela nagrada za top 10. Svoje mjesto na konferenciji možete osigurati putem linka.