Rat u Iranu ruši realne plaće u zapadnim državama

Plaće u razvijenim zemljama sve više gube na vrijednosti s obzirom na to da energetski šok izazvan ratom u Iranu guši rast realnih plaća. Ujedinjeno Kraljevstvo, SAD i druge zapadne zemlje suočavaju se s naglim rastom cijena benzina i zrakoplovnih karata, što je izravna posljedica zatvaranja Hormuškog tjesnaca, piše Financial Times.

Inflacija u SAD-u u travnju je skočila na 3,8 posto na godišnjoj razini, dok je prosječna satnica u istom razdoblju porasla za 3,6 posto. To znači da su cijene prvi put u dvije godine rasle brže od zarada.

– Rat narušava opskrbne lance i pogurat će cijene na više razine nego prije, čak i ako se tjesnac sutra otvori – izjavila je Diane Swonk, glavna ekonomistica u američkoj podružnici tvrtke KPMG.

Radnici u Ujedinjenom Kraljevstvu suočavaju se sa sličnim problemom. U prvom tromjesečju zaključno s ožujkom prosječne zarade (bez bonusa) realno su porasle za samo 0,1 posto na godišnjoj razini, a očekuje se i njihov izravan pad s obzirom na to da inflacija raste u okruženju vrlo slabog zapošljavanja.U eurozoni energetski šok predstavlja novi udarac za radnike koji su tek uspjeli nadoknaditi gubitke od rasta inflacije 2022. godine. 

Pad realnih plaća podudara se sa sve intenzivnijim diplomatskim naporima za okončanje sukoba na Bliskom istoku posljednjih dana. Glavni iranski pregovarači u ponedjeljak su otputovali u Dohu, gdje su posrednici nastojali dogovoriti posljednje detalje mirovnog sporazuma koji bi uključivao postupno ponovno otvaranje tjesnaca.

Claus Vistesen iz konzultantske tvrtke Pantheon Macroeconomics očekuje da će rast realnih plaća diljem eurozone u 2026. godini biti blizu nule.

– U zemljama poput Francuske, koje nemaju fiskalnog prostora za zaštitu potrošača, taj bi rast već mogao biti duboko negativan – dodao je Vistesen.

Pritisak na radnike stvara dva odvojena problema za kreatore ekonomske politike. Prvi je taj da će kućanstva smanjiti potrošnju, što će pogoršati udarac koji rat zadaje gospodarskom rastu i prisiliti tvrtke na otpuštanje radnika uslijed usporavanja potražnje. Drugi je mogućnost da će radnici uspjeti izboriti veće plaće, što bi potaknulo trajnu inflaciju čak i nakon pada cijena energenata.

– Pad realnih plaća isključivo je posljedica sukoba na Bliskom istoku. Stoga, ako se Hormuški tjesnac ponovno otvori i cijene energenata padnu, očekujem da će realne plaće ponovno početi rasti – istaknuo je glavni američki ekonomist u banci JPMorgan Michael Feroli.

U Ujedinjenom Kraljevstvu radnici su već na početku sukoba počeli gubiti pregovaračku moć zbog rasta nezaposlenosti i pada broja slobodnih radnih mjesta na najnižu razinu u posljednjih pet godina. Mjere potpore kućanstvima koje je britanska vlada najavila prošli tjedan, poput smanjenja PDV-a na ljetna putovanja i obroke u restoranima te odgode povećanja trošarina na gorivo, donekle pak ublažavaju situaciju.

– Te mjere nisu potpuno beznačajne, ali neće spriječiti da se zemlja suoči sa svojim četvrtim razdobljem pada realnih plaća od 2008. godine – ocijenio je James Smith, glavni ekonomist think-tanka Resolution Foundation.

U eurozoni su naknade po zaposleniku porasle za gotovo dva posto u 2025. godini, dok se nezaposlenost kretala oko rekordno niskih razina. Međutim, mjera dogovorenih plaća koju prati Europska središnja banka (ESB) sugerira da se sindikati ove godine muče osigurati izdašne uvjete jer su radnici sve zabrinutiji za sigurnost svojih radnih mjesta.

Vistesen je upozorio da se Francuska suočava s posebno teškim izgledima, istaknuvši da Francuzi ne smanjuju poreze jer si to ne mogu priuštiti, pa potrošači doista trpe.

– Francuska ne smanjuje poreze jer si to ne može priuštiti. Francuski potrošači doista trpe teške udarce.

Vistesen je usporedio njihovu situaciju s onom u kojoj se nalaze potrošači u Njemačkoj, gdje su radnici u slaboj poziciji za pregovore o većim plaćama, ali će biti djelomično zaštićeni od najneposrednijih poskupljenja zahvaljujući smanjenju trošarina na gorivo.

Simon Wells, glavni europski ekonomist u banci HSBC, istaknuo je da su radnici u nekim europskim zemljama bolje zaštićeni od rasta cijena u odnosu na svoje američke kolege. Kao primjere naveo je indeksaciju plaća, veće rezerve štednje i izdašnu fiskalnu potporu, posebice u Španjolskoj.

Andrew Kenningham, glavni ekonomist za Europu u konzultantskoj tvrtki Capital Economics, ocijenio je da, iako je udarac iranskog rata ostao znatno manji od energetskog šoka iz 2022. godine, postaje sve vjerojatnije da će gospodarstvo eurozone pasti u blagu recesiju.

– Što je veći udarac za gospodarstvo, to će oporavak realnih plaća biti sporiji – zaključio je Kenningham.