Kako uspješni gradovi grade budućnost?

Razvoj za budućnost - kako uspješni gradovi i regije postavljaju strategiju i grade bolju budućnost za svoj zajednicu, modul je s kojim je počeo drugi dan konferencije 48 sati – 6. susret gradonačelnika i poduzetnika u Šibeniku.

Grad Šibenik, odnosno njegov prvi čovjek, gradonačelnik Željko Burić, otvorio je modul s pričom o Šibeniku, gradu na putu prema gore.

- Šibenik je bio u velikim probemima, izvukao je teško nasljeđe, grad teške industrije i vojske. No sada idemo prema gore. Šibenik ima potencijal i mogu ga iskoristiti samo mladi ljudi. Moja filozofija je jednostavna. Nije gradonačelnik onaj koji kontrolira i koji zna, nego koordinator znanja i iskustava, osoba koja mora prepoznati sposobnosti ljudi s kojima radi i osoba koje predstavlja sve građane – rekao je gradonačelnik Šibenika koji usko surađuje s poljskim gradovima od kojih su, kaže, puno naučili, budući da je Poljska je poznata po uspješnom povlačenju sredstava iz fondova EU.

Na Burića se nadovezao njegov suradnik Matija Bumbak, pročelnik Odjela za gospodarstvo, poduzetništvo i razvoj, koji je predstavio projekte na kojima rade. Izdvojio je virtualni Juraj dalmatinac, sv. Mihovil nagradu, Barone inovacije.

- Stvorila se slika grada koji stagnira. Shvatili smo tada da je problem i percepcija. Sve što smo dosad radili bili su projekti u jednom dobrom dijelu vezani za turizam. Ali kroz turizma je bilo najlakše i najbrže mijenajti percepcije. Godinama smo bili nigdje, što se tiče projekata EU. No uhvatili smo se toga vrlo ozbiljno, krenuli smo i sada već imamo više od 20 projekata raznih veličina, finaciranih iz različitih izvora – naglasio je Bumbak.

I privatni sektor je krenuo sa svojim investicijama, nastavio je, i tu ih je velik broj projekata najviše u turizmu. Imamo četiri velike tvrđave u gradu, naglasio je Bumbak,  i to nam je jedan od jačih brendova s kojima ćemo biti prisutni na svjetskom tržištu. Nastavit će sa započetim, staviti jači fokus na znanost, obrazovanje i industriju.

- Izazovi će nam svakako biti kapaciteti i to svih vrsta. Nedostaje nam ljudi, rezanje proračuna nas je isto koštalo. Da bismo to sve uspjeli postići treba nam jedna mala revolucija – zaključio je Bumbak.

Kako nadoknaditi proračunski deficit, a ujedno unaprijediti kvalitetu života i usluga građanima, otkrio je Ivica Perica, direktor Odjela poslovnog savjetovanja u Deloitteu, Kratko se osvrnuo na stanje u Hrvatskoj.

Gradovi su postali središte društvene i gospodarske aktivnosti, uveo je u priču Perica, ali su ujedno suočeni s brojnim izazovima i zahtjevima raznih dionika, a pritisak dolazi sa mnoštvo strana. Nužno je razmišljati dugoročno, kaže, osigurati stratešku i promišljenu primjenu rješenja, koristiti blagodati tehnologija.

- Strateški pristup bazira se na nekoliko koraka: definirati ciljeva, gdje to grad želi biti u peridu od 10 godina, koji su to razvojni projekti koji vas mogu dovesti do toga i shodno tome planirati – naglasio je, dodavši da takav pristup može donijeti značajne uštede i kvalitetnije usluge.

Koja je uloga ICT-a u razvoju gradova, odnosno kako može ICT biti okosnica postizanja ušteda i unapređenja kvalitete života u kontekstu pametnih gradova, otkrila je Goranka Gaćina iz HT-a. Pametno gospodarenje, mobilnost i zaštita okoliša, tri su glavne karekteristike pametnih gradova koje je izdvojila. Pametni grad je koncept primjene ICT-a za učinkovitije funkcioniranje gradskih službi, a HT ima oblak usluga koje može pružiti za pametni grad, rješenja koja već mnogi gradovi koriste. Osim infrastrukture, tu je, primjerice e-račun, upravljanje vodnim parkom, ljudskim resursima i dr.

Ana Seliškar, konzutlantica iz Cisco-a se nadovezala te prošla kroz par praktičnih primjer pamentih gradova. Izdvojila je Ljubljanu koja je, primjerice, besplatnim pristupom internetu za sve smanjila digitalni jaz. Zatim, Barcelonu gdje su godišnje uštedjeli gotovo 60 milijuna dolara s tehnologijama za navodnjavanje zelenih površina, povećali prihode od parkinga za 50 milijuna dolara godišnje, otvorili 47 tisuća novih radnih mjesta i otvorili 4500 novih tvrtki. Treći primjer koji je izdvojila je grad Hamburg koji je revolucionirao transport i uspijet će 15 posto smanjiti prometne gužve, luci je omogućeno udvostručenje kontenjerskog prometa i sl.

-Svi gradovi imaju nešto zajedničko; izabrali su parnera koji ima vrhunsko znanje, vrhunsko tehnologiju i projekte će dovesti do kraja – zaključila je Seliškar.

Grzegorz Orawiec, direktor u odjelu za regionalnu politiku u poljskoj regiji Świętokrzyskie pak je govorio o njihovom iskustvu s projektima i fondovima EU. Kad je u pitanju gradska politika i njeno proveđenje u praksi, sumirao je, jako je važna dugoročna urbana strategija kao polazište, naglasak je na integralnm i kompleksnijim projektima (primjerice, javni transport), izazovima revitalizacije, gradu i općinama oko njega te ideji pametnih gradova.

Na temu stabilizacije i unaprijeđenja poslovanja govorio je Roko Vodopija iz BDO savjetovanja koji je predstavio i usluge te cjelovita rješenja koje oni nude. Kroz svoju je prezentaciju provukao neka od ključnih pitanja i poenti: koje projekte provoditi i kako osigurati da se i naprave, koliko je bitna strategija, bitno je i kako je provesti, važno je cjelovito razmišljanje, i sl. Govorio je o fazama aktivnog i konzistentnog upravljanja i područjima upravljanja rezultatima (strateško, financijski i operativno), također o fondovima EU zaključivši sa zanimljivom porukom: EU treba gledati kao kupca.

Nakon predavanja, dodijeljena je nagrada LOTUS 2014. 'svjetionicima' među gradovima, županijama i općinama. Očekivano, prvo mjesto otišlo je u ruke grada Rijeke. Peto mjesto zaslužio je Labin, četvrto Pazin, treće mjesto Vodice, drugo mjesto Slavonski Brod.

U kategoriji županija, pobjednik je Varaždinska županija, a nagrada za najveći ostvareni pomak u odnosu na istraživanje iz 2012. otišla je općini iz Međimurske županije -  Belica.

 Prije same dodijele, Nives Miošić, Duje Prkut, Dražen Hoffmann iz GONG-a, kratko su prezentirali nagradu za transparentnost u gradovima koju dodjeljuje udruga GONG te njenu metodologiju.

- Porast broja netransparentnih, uz istovremen pad transparentnih najviše zabrinjava.

Možemo zaključiti da unatoč procesima demokratizacije i eurpizacije, lekcije nisu naučene. Umjesto napredka, događa se stagnacija. Općine su glavni krivac, no i među gradovima je velik udio onih koji su odgovorni za ukupno loš rezultat. Osim toga, kapaciteti i resursi su ograničeni, službene internetske stranice ne ispunjavaju svoju funkciju, a i istraživanje je pokazalo i da se vlasti nisu uistinu saživjela s načelima odgovornosti i transparentnosti – zaključak je GONG-ovog istraživanja.