Škegro: Dobar poduzetnik uspjet će u bilo kojoj industriji

Na samom početku okruglog stola 'Prilike za rast', u nastavku dnašnje Liderove konferencije Dan velikih planova, Damir Zorić, predsjednik Uprave Euroherca osvrnuo se na ranije iznijete prognoze za 2014. godinu. Prema njegovim riječima previše se fame stvara oko toga hoće li BDP rasti jedan ili nula posto.

– U lošim vremenima kompanija može biti iznimno profitabilna, no može biti i obratno. Ne očekujem značajan rast i mislim da je najveći problem što smo predugo živjeli na dug. Proračun je nabujao, ne znamo na što smo potrošli novac, a dugove ćemo ostaviti generacijama koje dolaze. Imamo priliku srediti stanje i bila bi šteta da je potratimo, drugim riječima, imamo vrhunske igrače ali oni ne zabijaju golove – jasan je bio Zorić.

Razlika u prognozi rasta od jedan posto previše ne zabrinjava niti Borislava Škegru, vlasnika Quaestusa, koji objašnjava da je puno veći problem struktura domaćeg poreznog prihoda koji uopće nije dobar pokazatelj unutar strukture BDP-a. Još veći problem je vrlo nizak reformski kapacitet Vlade i tu Škegro ne očekuje nikakve pozitivne promjene. Po njegovu tumačenju, mali kapacitet Vlade dade se isčitati i iz jučerašnjih poruka Slavka Linića, koji je očito ostavljen sam na brisanom prostoru bez ikakve podrške drugih ministara. 'Ovo je pimplanje, ono glavno se uvijek izbjegava', odrješit je bio Škegro.

Vladimir Kovačević, šef Đure Đakovića prilike za rast u 2014., vidi u osvajanju novih tržišta i ulaganjima u tehnologiju. - Đuro je klasičan predstavnik svoje industrije koji je od osamostaljenja Hrvatske više nije tanker na mirnom moru. Đuro je iz našeg ugla kompanija koja se snažno okrenula prema vani – tamo gdje jedino može preživjeti. Za to je nužan transfer tehnologija i ulazak u nova područja poput vode, vjetra i biomase. Takvi programi će stabilizirati kompaniju, a ono što je u svakom slučaju prilika rasta su nove tehnologije ulaganja u upravu. Zbog manjka novca i nesposobnih uprava mnoge naše kompanije imaju staru opremu kojoj nije moguće proizvesti konkurentan proizvod – poručio je dodavši da proboj mora krenuti u smjeru zemalja bivšeg Sovjetskog saveza.

To je tržište već pokorio Ivo Usmiani iz JGL-a. On smatra da održivog profitabilnog rasta nema bez izlaska u inozemstvo. Njegova kompanija je i u recesijskim vremenima rasla godišnjim stopama višim od 10 posto, zahvaljujući pravovremenom proboju na tržišta bivšeg SSSR-a i zapadne Europe. –Stvari treba promatrati globalno i dugoročno. U našem poslu pet godina je ništa, jer razvoj proizvoda traje 2-3 godine. Sustav treba posložiti 10 godina unaprijed i poslovanje usmjeravati poslovnoj strategiji – objašnjava Usmiani.

Tomislav Šerić, šef HEP-a i Damir Zorić iz Euroherca bore se, pak, sa konkurencijom koja dolazi iz Europe. Upitan hoće li rezati premije osiguranja, Zorić odgovara kako se takve odluke ne donose bez pažljive računice. Komentirajući drastična pojeftinjenja kod nekih osiguravatelja, Zorić je kazao:

–Marketing je čudo i takve stvari nisu rijetke u osiguranju. Kada je liberalizacija krenula prije 20 godina u Grčkoj, 29 društava je bankrotiralo. Izazivači su kao sprinteri, krenu oštro, dva kruga vode, a ostatak trke zaostaju. Liberalizacija neće ići u ovom smjeru jer cijena blatobrana na Golfu i slomljena noga imaju svoju cijenu, koja je standardizirana u Eu. Pola društava u Hrvatskoj nema ni potrebnu adekvatnost kapitala, a takve izazivače na koljena može baciti i samo jedan ozbiljniji nesretan slučaj. Mi smo naučeni na to da se viče 'rast rast' i 'niže cijene', trošak se ignorira, a nitko ne postavlja pitanje – bi li pristali na niže cijene i na niže plaće.

Šerić kaže da je HEP-ov problem kroz desetljeća taj što je bio monopolist. Sada treba odlučiti želimo li tržišni HEP ili HEP koji obilno subvencionira državu i gospodarstvo. Pitanje je, isto tako, bi li HEP trebao biti veliki poslodavac i može li u tom obliku postati regionalni velik igrač. –Moramo se rještiti skrivenih subvencija za koje građani ni ne znaju i treba se okrenuti tržištu, politika više ne određuje cijenu struje - veli Šerić.

Mladen Pejković, direktor VIP-a kaže da industrija telekomunikacija neće konstatno rasti i da taj gotovo religiozni pristup treba odbaciti. Obzirom da je njegova kompanija dio globalnog koncerna mogućnost izlaska na strana tržišta ne postoji, zbog čega se VIP okrenuo horizontalnom rastu kroz akvizicije i ulaganja u kabelsku televiziju. Rast će gajiti i kratkoročnim rješenjima i inovacijama koje će kompaniju držati 'napetom'.

U zaključcima panela Škegro, kao potencijalan ulagač u svaku od kompanija, poručuje da dobar vlasnik i poduzetnik ne mora previše razmišljati kojom će se industrijom baviti i razbijati glavu time gdje su skrivene sektorske prilike. Ako je firma dobro posložena i ima dobre partnere uspjet će u svemu.