'Suludo je da Dalmacija još koristi lož ulje kao osnovni energent'

U nastavku današnje Liderove konferencije o energetskoj politici Kristina Čelić, načelnica u Ministarstvu gospodarstva, otvarajući temu Novi tarifni sustav OIE (obnovljivih izvora energije) godinu dana poslije istaknula je važnost ovih izvora energije, ali i upozorila na probleme koji prate njihovu implementaciju.

 Tako, primjerice, kod korištenja bioplina banke rijetko financijski prate mala postrojenja koja se obično nalaze u blizini farmi, a to je nešto što u Ministarstvu žele promijeniti.

-Kroz sustavni pristup želimo dati novu dimenziju obnovljivim izvorima energije. Administrativne barijere su još uvijek velika prepreka, no cilj je njihovo ukidanje i poticanje korištenja vlastitih tehnologija- kazala je Čelić te navela podatak da će Hrvatska, kad je o solarnoj energiji riječ, ciljeve za 2020. godinu imati ispunjene već 2015., no kako se nije uspjelo u namjeri da se koriste većinom domaći proizvodi što bi osiguralo održiv model kojim bi se potakla domaća industrija.

Panel koji je potom održan na ovu temu pokazao je kako postoji značajan potencijal u širenju obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj, ali i poteškoće koje treba prevladati. Mirko Tunjić, direktor splitske tvrtke EHN koja ima iskustvo u gradnji vjetroelektrana u Dalmaciji, nezadovoljan je rastom njihovog udjela u ukupnoj proizvodnji električne energije. On je upozorio i na probleme u postavljanju administrativnog okvira, ali i kazao kako se nada da će novi Zakon o obnovljivoj energiji biti donešen do kraja godine.

Zlatko Zmijarević iz HERA-e ustvrdio je da je cilj tarifnog sustava da proizvodnja iz zelenih tehnologija postane konkurentna, te je najavio i zelene certifikate kojima će se pojedinim opskrbljivačima omogućiti da na tržištu nude pakete sa 'zelenom' energijom.

Polemičke tonove u raspravu unio je Vjeran Piršić iz udruge EkoKvarner.On je istakao kako kao građanin za postavljanje solarnih panela treba čak 60 dozvola.

-Ako pametne zemlje poput Švedske raspravljaju o tome kada i kako smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima, pa planiraju njegovo ograničavanje na 50 posto već do 2020. godine, onda sigurno znaju što rade- kazao je Piršić koji smatra kako je solarizacija Dalmacije, ali i drugih krajeva Hrvatske 'test inteligencije koji do sada nije prošla nijedna hrvatska izvršna vlast.'

Ivor Županić iz HROTE-a kazao je kako je matematika jedno, a želje drugo, ali i kako se slaže da je suludo da Dalmacija i obala koriste lož ulje kao osnovni energent.

-To su projekti na kojima se sada radi, a zašto prije nije bilo tako ne znam- kazao je Županić.

Zanimljiva pitanja stizala su i iz publike, pa je tako član uprave Končara Davor Mladina upozorio kako je većina domaćih vjetroelektrana sastavljena od inozemnih dijelova, umjesto da se razvija domaća proizvodnja i industrija.

-U Hrvatskoj postoji veliki potencijal kojeg treba iskoristiti, no čak su se i betonska postolja za neke vjetroelektrane proizvodila u inozemstvu- kazao je Mladina.