Iran traži bitcoin za prolaz kroz Hormuški tjesnac

Iran je počeo zahtijevati da tankeri koji prolaze kroz Hormuški tjesnac cestarinu plaćaju u kriptovalutama, uključujući bitcoin, objavio je Financial Times, pozivajući se na izjavu Hamida Hosseinija, glasnogovornika Iranske unije izvoznika nafte, plina i petrokemijskih proizvoda.

 

Prema dostupnim informacijama, brodovi prije ulaska u tjesnac moraju poslati e-mail iranskim vlastima s podacima o teretu. Nakon procjene, Teheran dostavlja iznos cestarine, navodno oko jednog dolara po barelu koji se mora podmiriti u digitalnoj valuti. Rok za plaćanje izuzetno je kratak, svega nekoliko sekundi, što bi, prema Hosseiniju, trebalo smanjiti mogućnost praćenja i blokade transakcija zbog međunarodnih sankcija.

 

Ova praksa nadovezuje se na ranija izvješća Bloomberga, prema kojima Iran već koristi kriptovalute za međunarodna plaćanja, pri čemu je dosad naglasak bio na stabilnim kriptovalutama poput USDT-a. No za razliku od njih, bitcoin nema centralnog izdavatelja ni mogućnost intervencije trećih strana, što ga čini otpornijim na zamrzavanje sredstava, ključnu prednost u uvjetima sankcija.

 

Geopolitički kontekst dodatno komplicira situaciju. Iako je nedavno postignuto privremeno primirje između Irana i SAD-a, napetosti su se ponovno rasplamsale nakon izraelskog napada u Libanonu, a Iran je u međuvremenu ponovno zaustavio dio plovidbe kroz Hormuški tjesnac.

 

No najnovija izvješća svjetskih medija unose dodatnu dozu opreza. Prema analitičarima koje citiraju Reuters i The Wall Street Journal, još nije jasno u kojoj se mjeri ova praksa doista provodi na terenu. Dio brodarskih kompanija navodno i dalje koristi alternativne kanale plaćanja ili izbjegava rutu, dok osiguravatelji upozoravaju na pravne i sigurnosne rizike povezane s potencijalnim kršenjem sankcijskih režima.

Istodobno, nekoliko velikih brodarskih i trgovačkih kuća počelo je tražiti dodatna jamstva ili preusmjeravati rute oko Afrike, što povećava troškove transporta i dodatno destabilizira globalna tržišta energije. Pojedini zapadni dužnosnici neslužbeno tvrde da bi ovakav model mogao biti kratkoročan i više politički signal nego održiv sustav naplate.

 

Podaci analitičke kuće Elliptic pokazuju da je iranska središnja banka već akumulirala više od 500 milijuna dolara u USDT-u kako bi stabilizirala domaću valutu i ublažila učinke sankcija. Istodobno, građani Irana sve više koriste bitcoin kao alat za očuvanje vrijednosti i transfer kapitala, osobito u razdobljima političkih nemira, kada dolazi do pojačanog povlačenja sredstava s domaćih kripto-mjenjačnica.

 

Najnoviji razvoj događaja mogao bi dodatno ojačati poziciju bitcoina, ne samo kao 'digitalnog zlata', već i kao funkcionalnog sredstva razmjene u međunarodnoj trgovini, osobito u okruženjima gdje je povjerenje među državama narušeno. No dio analitičara upozorava da bi povećana upotreba kriptovaluta u energetskom sektoru mogla potaknuti i regulatorni odgovor velikih ekonomija, osobito SAD-a i EU.

 

Tržište je već reagiralo pa je cijena bitcoin porasla s oko 68 tisuća na više od 72 tisuće dolara nakon vijesti o mogućem dogovoru između SAD-a i Irana, a dodatni rast zabilježen je i nakon objave informacija o uvođenju kripto-cestarina u Hormuškom tjesnacu. No volatilnost je i dalje visoka jer investitori pokušavaju procijeniti hoće li se ova praksa doista institucionalizirati ili ostati ograničena na iznimne slučajeve.

 

Ako se ovakav model naplate održi, riječ je o presedanu koji bi mogao dugoročno povezati tržišta energije i kriptovaluta na način kakav dosad nije viđen, ali i otvoriti niz novih regulatornih, sigurnosnih i geopolitičkih pitanja.