Bez STEM-a nema ničega – ta će područja u budućnosti biti kostur svake djelatnosti. Međutim, iako je te vještine važno usađivati učenicima od malih nogu, one koji se ipak odluče za humanističke znanosti jednako je važno naučiti međusobnom razumijevanju jer će kad-tad surađivati sa stručnjacima za STEM. Bili su to zaključci panel-rasprave na temu 'Razvoj STEM vještina kod djece i mladih – popularizacija i izazovi' održane u sklopu predstavljanja projekta 'STEM akademija' u organizaciji Hrvatskog ureda za kreativnost i inovacije (HUKI).
Na njemu su svoja iskustva podijelili suosnivač hrvatskog startupa STEMI Marin Trošelj i poznati matematičar i predavač na Visokom učilištu Algebra Toni Milun. STEM, odnosno skraćeni naziv za znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku, jednako je važan za znanstvenike i IT-jevce kao i za društvenjake, no potrebno je razvijati inženjerski i znanstveni mindset.
– Tehnologije se mijenjaju i ono što je potrebno razvijati jest mindset. Djeca trebaju naučiti razmišljati kao inženjeri ili znanstvenici. Trebaju prestati gledati svijet kroz kategorije (matematika, biologija, kemija, fizika) i početi ga gledati holistički, cjelovito. STEM se treba provući kroz sve predmete. To je bitno za rad u modernim industrijama – objasnio je Trošelj.
Ostani dijete
No, među mladima se STEM područje često percipira kao nešto teško i nedostižno. Milun je istaknuo da se studente najbolje može zainteresirati uključivanjem u projekte i povezivanjem gradiva s realnim životnim situacijama. Iako je STEM lakše popularizirati među učenicima nego učiteljima, najbolje projekte, smatra Milun, moguće je realizirati samo uz međusobnu suradnju nastavnika, privatnog sektora i javnih institucija.
– Osobno, suradnja mi je ključ svega. Mi sami kao nastavnici ne možemo ništa napraviti bez privatnog sektora i institucija. U suradnji s njima možemo napraviti bolje, zanimljivije projekte. Meni je suradnja broj jedan za razvoj svega, pa tako i STEM-a – rekao je Milun.
– Imamo takav sustav koji kažnjava greške učenika, ali važno je potaknuti djecu da daju bilo kakvo rješenje zadatka – rekao Milun, na što se Trošelj nadovezao da je cijelo obrazovanje krenulo u smjeru što preciznijeg mjerenja znanja.
– To je razlog zašto djeca gube interes i percipiraju stvari težima. Mislim da je jako važno za nas edukatore i učitelje da budemo djeca u učionici i da djeca vide našu strast. Bitno je da usadimo strast djeci, a ne da precizno mjerimo njihovo znanje – rekao je Trošelj dodajući da djeci treba pokušati stvoriti ‘svrhovite, tehnološki izazovne i zabavne trenutke za pamćenje’.
– Otvoreniji smo za nove tehnologije i isprobavanje novih stvari ako smo i mi sami i dalje djeca u sebi – zaključio je Trošelj, s čime se složio i Milun.