Cijena kvadrata novog stana u Zagrebu lani je porasla za golemih 9,2 posto i iznosila je 14.013 kuna (1868 eura). Rekordna cijena od 14.315 kuna (prema tadašnjem tečaju – 1956 eura) zabilježena je davne 2008., prije nego što je eksplodirao nekretninski balon.
Sad se ponavlja scenarij rasta cijena otprije dugogodišnje recesije. Ludovanje cijena nije zaustavio ni pad BDP-a od 8,4 posto, ni pandemija, ni lockdowni, pa ni potres u kojem je stradala većina stanova u starim zgradama u zagrebačkom središtu. Razlog za taj paradoks u subvencioniranim je kreditima.
Portal Moj-bankar.hr, koji vodi Ivona Mijatović Dautović, otkrio je da je lani prema tome modelu kupljeno čak 35 posto nekretnina: 'Nemoguće je poreći da nema utjecaja APN-ovih kredita na cijene nekretnina, ali u makroekonomskoj situaciji u kojoj je tržište nekretnina potpuno zamrlo – 2020. bilo je ukupno 12 posto manje kupnji unatoč subvencijama – i u kojoj se samo čekao drastičan pad nekretnina koji bi potpuno zamrznuo nove kreditne aktivnosti banaka, APN je poslužio kao jastuk i stabilizator ukupnog tržišta nekretnina.'
A polaganje tog jastuka za nekretninsko-bankarski sektor u četiri godine poskupio je kvadrat novogradnje u Zagrebu za 34,2 posto.