EIZ: Ekonomska politika nije učinila dovoljno da ukloni prepreke rastu

U svojoj najnovijoj publikaciji Ekonomski institut Zagreb ističe kako očekuju u ovoj godini pad BDP-a od 0,5 posto, dok za iduću godinu prognozira rast od 1,2 posto.

- Iako većina podataka za početak ove godine ukazuje na nastavak negativnih kretanja, opaženo je zaustavljanje pada aktivnosti u industriji i građevinarstvu. Pod utjecajem ubrzavanja rasta globalnog gospodarstva, jačanja oporavka u eurozoni te intenziviranja domaćih investicija, očekuje se postupno jačanje aktivnosti u 2014. koje, međutim, neće donijeti oporavak osobne potrošnje – ističu u najnovijoj analizi.

Smatraju kako će ona i dalje biti slaba prije svega zbog visoke nezaposlenosti čija će stopa ostati iznad 20 posto. Inflacija bi se trebala nastaviti snižavati na oko 2 posto u 2014. te očekuju pozitivan saldo tekućeg računa bilance plaćanja od oko 0,5 posto BDP-a i to zbog sporijeg rasta uvoza od izvoza i rasta prihoda od turizma.

- Ovakve su prognoze pod utjecajem dviju ključnih neizvjesnosti - učinaka priključivanja EU-u i ocjene potencijala rasta hrvatskog gospodarstva. Procjenjuje se da je za Hrvatsku u sadašnjoj situaciji ključan izazov nedostatak održivih izvora rasta. Ekonomska politika nije učinila dovoljno da ukloni postojeće prepreke rastu. Donošenje sveobuhvatnog paketa reformi uz vjerodostojan plan njihove provedbe pomoglo bi zadobivanju povjerenja tržišta i građana s ciljem obnavljanja rasta i zapošljavanja –objašnjavaju svoje prognoze.

Analitičari Ekonomskog instituta, Zagreb ocjenjuju da se negativna kretanja nastavljaju i ove godine, na što upućuje i većina raspoloživih mjesečnih podataka, ali prepoznaju i nekoliko ohrabrujućih signala. Dok desezonirani podaci o prometu u trgovini na malo i dalje ukazuju na znatan pad, podaci za industrijsku proizvodnju i građevinarstvo upućuju na zaustavljanje negativnog trenda.
- Iako je kreditiranje građana i gospodarstva smanjeno, opažen je rast ponude novca. Početkom godine snažno je povećan broj nezaposlenih, ali podaci za ožujak pokazuju smanjivanje koje je bilo izraženije nego prošle godine. Vlada je poduzela znatne napore u smjeru fiskalne konsolidacije i uspjela smanjiti deficit u 2012. godini, no procjenjuje se da ukupni rashodi opće države ipak nisu smanjeni dovoljno da bi se zadovoljilo fiskalno pravilo definirano Zakonom o fiskalnoj odgovornosti koje traži pad njihovog udjela u BDP-u za 1 postotni bod – navode analitičari

U ovoj godini očekuju nastavak smanjenja domaće potražnje, pri čemu bi osobna potrošnja mogla pasti oko 2 posto, državna 1 posto, a za oporavak investicija morat će se pričekati 2014. godina. Iduća bi godina ipak trebala pružiti povoljnije međunarodne okolnosti budući da se očekuje ubrzavanje rasta globalnog gospodarstva te jačanje oporavka u eurozoni.

Analitičari Ekonomskog instituta, Zagreb navode kako su prognoze pripremljene pod utjecajem dviju ključnih neizvjesnosti - učinaka priključivanja EU-u i potencijala rasta hrvatskog gospodarstva. S priključivanjem EU-u hrvatski bi izvoz u zemlje CEFTE mogao biti smanjen zbog gubitka preferencijskog statusa, dok će se na domaćem tržištu hrvatski proizvođači suočiti s pojačanom konkurencijom. Pozitivni učinci zbog pojačanog interesa ulagača i turista mogli bi biti snažniji nego što je pretpostavljeno u sadašnjim prognozama. Procjenjuje se da je nedostatak stabilnih i održivih izvora rasta ključan izazov za Hrvatsku u sadašnjoj situaciji.
Ocjenjuje se da ekonomska politika nije učinila dovoljno da ukloni postojeće prepreke rastu. Donošenje sveobuhvatnog paketa reformi uz vjerodostojan plan njihove provedbe pomoglo bi zadobivanju povjerenja tržišta i građana s ciljem obnavljanja rasta i zapošljavanja. Takav bi paket bio vjerodostojniji ako ga podrže Europska komisija i MMF, a mogao bi omogućiti i povoljnije financiranje.