Gotovo svi brokeri, tržišni analitičari, čak i vješti ulagači, slažu se da ETF-ovi (exchange traded funds) malim investitorima omogućuju najbolji mogući oblik ulaganja na tržištu kapitala. Prednost im je što ulagač ne mora biti vječito na oprezu što se s njegovim portfoliom događa, pratiti koje dionice padaju, gdje gubi novac, a gdje eventualno zarađuje. ETF-ovi su ponajprije pasivno ulaganje, ali, naravno, podložni su rizicima kao i svaka druga igra na tržištu kapitala
Već dulje razmišljam o svojim financijama, o tome kako ne upravljam vješto svojim novcem, kako su, zapravo, kamate na štednju mizerne, a još mi i inflacija puše za vrat. Tako sam nedavno počela učiti o ulagačkim opcijama na tržištu i svaki put kad bih došla do skraćenice ETF-ovi (exchange traded funds ili, prevedeno, burzovno trgovani ili utrživi fondovi), prešla bih preko toga jer mi se, najiskrenije, činilo prekomplicirano shvatiti što je to i kako cijela stvar s tim funkcionira.
No istražujući ovu temu, shvatila sam da su ETF-ovi baš idealni za investitora poput mene i za sve one koji nemaju vremena, a ni volje, detaljno secirati neko tržište, a još manje perfomanse pojedinih tvrtki, da bi trgovali dionicama. Naime, namijenjeni su onima koji ne žele stalno biti na oprezu i pratiti što se s njihovim portfoliom događa, koje dionice padaju, gdje gube novac, a gdje eventualno zarađuju, onima kojima ni život ne ovisi o svakoj isplaćenoj dividendi. Ali i onima koji žele ulagati na burzama i koji očekuju prinos.
Kao košarica za kućanstvo
ETF-ovi su, pojednostavnjeno, financijski instrument kojim se na burzi ulaže u jednu košaricu u kojoj je već predodređena količina određenih dionica ili vrijednosnica. Kao da, primjerice, kupujete tipiziranu košaricu za kućanstvo. Umjesto da kupujete jedno po jedno brašno, šećer, tjesteninu, deterdžent za posuđe i za svaki od tih artikala idete u drugu prodavaonicu i stalno vadite novčanik, vi kupite sve to odjednom i platite samo jedan račun i jednu transakciju. Tako funkcioniraju i ETF-ovi. Umjesto da kupuje dionicu po dionicu npr. petsto najvećih američkih tvrtki, mjereno prema tržišnoj kapitalizaciji, tj. burzovnoj vrijednosti, ulagač kupi udjel u svih tih petsto kompanija odjednom kupnjom udjela u ETF-u S&P 500. I, što uopće nije nevažno, samo jedanput plati brokersku naknadu.
Zbog te krajnje jednostavnosti i transparentnosti ETF-ovi su u trideset godina, otkad su se prvi put pojavili na tržištu, stekli veliku popularnost i postali jedan od najzanimljivijih instrumenata za ulaganje na tržištu. Gotovo svi brokeri, tržišni analitičari, čak i vješti ulagači, slažu se da oni malim investitorima omogućavaju najbolji mogući oblik ulaganja odnosno štednje koji je svijet ikad vidio.
No ETF-ovi su danas sveprisutni u svijetu investiranja i upotrebljavaju ih sve vrste investitora, od spomenutih individualnih ulagača s relativno malim računima i jednostavnim pasivnim strategijama investiranja, sofisticiranih hedge-fondova koji upravljaju milijardama pa do velikih globalnih kompanija i središnjih banaka. Oni su ponajprije pasivno ulaganje, u njima nema onog hypea kakav možemo vidjeti u filmovima o brokerima. Ali premda nema tog uzbuđenja, svejedno privlače na tisuće i tisuće investitora diljem svijeta kojima je to postala jedna od najzanimljivijih igračaka. Upravo zbog te popularnosti među investitorima danas postoji nekoliko tisuća različitih ETF-ova i imovina kojom upravljaju uskoro bi mogla premašiti osam bilijuna američkih dolara!
Premda su investitori u svijetu zaluđeni ETF-ovi, polako u njih investiraju i domaći ulagači, a tko investira, što najbolje prolazi i koje su prednosti i rizici takvog ulaganja, pročitajte u najnovijem tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.