Europske banke više neće smjeti trgovati u svoje ime i vlastitim novcem

Europska komisija predstavila je nacrte dvaju uredbi danas koji čine posljednji element reforme europskog bankarskog sektora. Najzvučnija novost je zabrana trgovanja isključivo za vlastiti račun, odnosno za vlastitu dobit i s vlastitim novcem velikim bankama (TBTF, too-big-to-fail, prevelike da bi propale)

Ono što je u Americi već poznato kao 'Volckerovo pravilo', nazvano prema bivšem šefu Federalnih rezervi (američki ekvivalent središnjoj banci), bit će ovim promjenama uvedeno i u Europu, premda uz neke manje razlike. Drugi dio 'završnog dodira' remonta bankarskog sektora u EU je jačanje transparentnosti transakcija s vrijednosnicama kako bi se onemogućilo bankama da zaobiđu prije spomenutu zabranu premještanjem trgovačkih aktivnosti  'u sjenu' (shadow banking), područje koje je slabije regulirano.   

Nova pravila sastoje se od tri osnovne mjere koje uključuju zabranu trgovanja u vlastito ime (proprietary trading), davanje ovlasti regulatornim tijelima da odvoje druge riskantne operacije (market-making, derivativi, sekuritizacija) od tradicionalnog uzimanja depozita te jačanjem transparentnosti operacija u okviru 'bankarenja u sjeni'. Nova regulativa zahvaća samo one najveće i najkompleksnije banke kojih je, prema procjenama Komisije, oko 30, ali zato čine oko 65 posto ukupne imovine banaka u EU. Obuhvaćene banke tako više neće smjeti trgovati financijskim instrumentima i uslugama, robom ili ulagati u hedge fondove u svrhu ostvarivanja dobiti za svoje ime i upotrebom vlastitog novca, s obzirom da je riječ o vrlo riskantnim operacijama koje ne nude nikakve opipljive koristi klijentima banke ili cjelokupnoj ekonomiji. 

Isto tako, nadzorna tijela sada će moći, u nekim slučajevima i morati, tražiti od banaka odvajanje ostalih riskantnih operacija od osnovnog poslovanja u slučajevima kada regulator procijeni da te aktivnosti ugrožavaju poslovanje s depozitima ili širi sustav. Trgovanje državnim obveznicama isključeno je s liste aktivnosti banke koje mogu dovesti do odvajanja trgovinskih operacija od tradicionalnog poslovanja (krediti, platne usluge, uzimanje depozita). Odvajanje bi bilo operativno, ekonomsko i pravno, entiteti bi morali biti dijelovi sasvim odvojenih podgrupa unutar kompanije i međusobno se odnositi praktički kao dvije različite kompanije. Posljednje, kako bi se izbjeglo 'seljenje' ovih operacija u sjenu, sve transakcije morat će se prijavljivati u središnju bazu podataka, a pojačat će se i ukupna transparentnost osiguranih transakcija (SFT, securities financing transactions), poput pozajmljivanja vrijednosnica i repo operacija.

Banku, odnosno kreditnu instituciju, smatra se TBTF kada njena propast može imati teške posljedice za ukupni financijski sustav. Postoji bojazan da takve banke mogu biti prevelike i za dosad donesena nova pravila (čak i Jedinstveni mehanizam za razrješavanje banaka, SRM, o kojem se pregovara možda neće biti dovoljan) jer neke od njih imaju bilance veće od BDP-a svojih matičnih zemalja. Upravo iz tih razloga, i kao što je iskustvo recentnih godina višestruko potvrdilo, te banke uživaju prednost pred manjima, zato što je njihovo spašavanje od strane države implicirano. To, pak, znači olako preuzimanje rizika s njihove strane i općenito slabu ili nepostojeću disciplinu. Konkretno, Komisija je kao kriterij za kategoriju TBTF postavila 30 milijardi eura ukupne imovine i trgovačku aktivnost koja ili prelazi 70 milijardi eura ili deset posto ukupnih sredstava banke. Pored banaka sa sjedištem u EU i svih njihovih podružnica, nova pravila odnosit će se i na podružnice  banaka sa sjedištem izvan EU koje posluju u Uniji.

Iako je proteklih mjeseci napravljen niz poteza u smjeru povećanja stabilnosti bankarskog sektora, prije svega formiranjem bankarske unije, neke banke se i dalje ocjenjuju prevelikima za spašavanje, zbog čega su predložena i ova pravila. Krajnji cilj je postići veću otpornost sektora na rizik i maksimalno zaštititi porezne obveznike, koji su dosad redovito iz svog džepa spašavali posrnule banke, od problema banaka u budućnosti. Dosada su porezni obveznici u EU bankama u problemima pomogli s oko 1,6 bilijuna eura, ili 13 posto BDP-a EU, a velike bankarske grupacije oslanjaju se još uvijek i na više od 600 milijardi eura dugoročnog financiranja od Europske središnje banke. 

Trgovanje u okviru banaka drastično je smanjeno proteklih godina, najviše kao posljedica krize, no u Komisiji upozoravaju kako se trend ponovo mijenja u skladu s ekonomskim oporavkom. Procjenjuje se kako bi u trenutnim uvjetima banke s ukupnom imovinom od oko 23,4 bilijuna eura bile obuhvaćene ovim pravilima. Zabrana trgovanja u vlastito ime na snagu bi trebala stupiti prvim danom 2017., dok bi odvajanje aktivnosti bilo primjenjivo od srpnja 2018.