Sanjani oporavak od udara koji nam je priredila pandemija koronavirusa, ili barem početak oporavka, kao da nam stalno izmiče iz ruku. Da bi situacija bila kompleksnija ne samo da je još uvijek evidentan rizik vezan uz samu epidemiju, odnosno cjepivo, nego je i niz rizika koji mogu usporiti i otežati oporavak, a da nisu nužno vezani uz to hoće li i kada korona jenjati zbog prokuženosti ili procijepljenosti. Od spasonosnih najava u vezi cjepiva, s kojima se i počelo nazirati svjetlo na kraju tunela (samo što još ne znamo koliko je tunel dug), trenutačno smo u situaciji da kalendar cijepljenja postaje sve samo ne izvjestan kako se odgađaju isporuke cjepiva. A s time, barem kratkoročno, padaju u vodu svi planovi o otvaranju i ponovnom zahuktavanju cjelokupnog gospodarstva.
- Ove je godine virus je i dalje najveća prijetnja oporavku. Dokle god se epidemiološka situacija nedvojbeno ne dovede pod kontrolu, teško je očekivati normalizaciju potrošačkih navika i investicijskih ciklusa – kaže makroekonomist Goran Šaravanja, bivši glavni ekonomist Zagrebačke banke i Ine, sada vlasnik konzultantske tvrtke Imelum.
No, ako i zanemarimo rizike vezanje uz proizvodnju i distribuciju cjepiva, dugačak je popis rizika koji prijete gospodarskom oporavku, kratkoročno i dugoročno. Od prezaduženosti poduzeća, porasta javnog duga kao posljedica poticajnih mjera, promjena u potrošačkim navikama koje će dugoročno promijeniti strukturu gospodarstva, odljeva i nedostatka radne snage, potencijalne inflacije itd. Ekonomist Velimir Šonje smatra kako je u ovom trenutku rizik politike fokusirane na jedan rizik, koja zanemaruje druge rizike, najveći rizik. Jer, takav se rizik može ukorijeniti i postati trajan.
Više o rizicima s kojima se suočavamo ili ćemo se tek suočiti pročitajte u tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.