Hrvatska
StoryEditor

Gospodarstvo u drugom kvartalu poraslo rekordnih 16,1 posto

27. Kolovoz 2021.
rast bdp

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u drugom tromjesečju 16,1 posto na godišnjoj razini, što je prvi rast nakon četiri kvartala pada, i to najveći od 1996. godine, od kada Državni zavod za statistiku (DZS) prati te podatke, pa RBA analitičari svoju dosadašnju prognozu rasta u cijeloj 2021. od 5,1 posto stavljaju pod reviziju. 

DZS je u petak objavio prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 16,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

- Prema prvoj procjeni DZS-a gospodarstvo Hrvatske u drugom je tromjesečju zabilježilo dvoznamenkastu godišnju stopu rasta čime je zaustavljen trend negativnih godišnjih stopa rasta BDP-a koji je trajao od drugog tromjesečja 2020. Realna godišnja stopa rasta iznosila je 16,1 posto prema originalnim podacima te je najviša u vremenskoj seriji dostupnih podatka od 1996. -  ističu analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA).

No, napominju i da sezonski prilagođeni podaci potvrđuju naznake usporavanja gospodarstva budući da je BDP u odnosu na razdoblje siječanj – ožujak zabilježio realno smanjenje od 0,2 posto. 

- Usporavanje dinamike oporavka moglo bi se objasniti zatvaranjem glavnine negativnog jaza u odnosu na pretpandemijsku razinu, rastom broja covid-19 slučajeva tijekom proljeća te posljedičnom neizvjesnošću. Osim toga, zbog izrazite sezonalnosti ekonomije u drugom tromjesečju, raste značaj usluga koje su pod osobito nepovoljnim utjecajem pandemije -  navode analitičari RBA.

Dosad rekordni rast BDP-a od 7,2 posto bio je zabilježen u drugom tromjesečju 1997. godine.

Snažan skok gospodarskih aktivnosti u drugom tromjesečju posljedica je, među ostalim, niske baze, budući da je u drugom tromjesečju lani zbog provođenja epidemioloških mjera radi suzbijanja širenja covida-19 i posljedičnog zatvaranja gospodarstva zabilježen rekordan pad BDP-a od 14,4 posto na godišnjoj razini. Na razini cijele 2020., pak, gospodarski pad iznosio je 8,0 posto.

Rast gospodarstva u drugom kvartalu ove godine zahvaljuje se rastu svih sastavnica BDP-a, a najviše osobne potrošnje, najveće sastavnice.

Prema podacima DZS-a, potrošnja kućanstava porasla je u proteklom kvartalu za 18,4 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, nakon pada u prethodnom kvartalu za 0,4 posto.

Iz RBA navode da su na tako snažan rast osobne potrošnje upućivali podaci o realnom prometu u trgovini na malo koji je u razdoblju od travnja do lipnja viši za više od 19 posto u odnosu na isto razdoblje 2020. Rast osobne potrošnje podržan je i očuvanjem raspoloživog dohotka čemu su uvelike pridonijele potpore za zaposlene u djelatnosti pogođene covid-19 pandemijom i novo porezno rasterećenje u sustavu poreza na dohodak, dodaju.

Izvoz roba i usluga porastao je, pak, za 40,9 posto na godišnjoj razini. Pritom je izvoz roba porastao 35,2 posto, a usluga 56,3 posto, ponajviše zbog oporavka turizma u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Uvoz roba i usluga povećan je istodobno za 30,3 posto na godišnjoj razini. Pritom je uvoz roba porastao za 30,5 posto, dok je uvoz usluga skočio 28,9 posto.

Bruto investicije u fiksni kapital porasle su, pak, u proteklom tromjesečju za 18,3 posto na godišnjoj razini, znatno brže nego u prethodnom kvartalu, kada je rast iznosio 4,6 posto. Iz RBA ističu da to zrcali vjerojatno nastavak pojačane stanogradnju, bolje povlačenja sredstava iz EU fondova i rastućeg optimizma među poduzetnicima. 

Porasla je i državna potrošnja, za 4 posto na godišnjoj razini.

Prema sezonski prilagođenim podacima, hrvatsko je gospodarstvo u drugom tromjesečju poraslo 16,1 posto na godišnjoj razini, dok je na kvartalnoj razini palo za 0,2 posto.

Usporedbe radi, prema posljednjim podacima Eurostata, u drugom tromjesečju 2021. godine rast sezonski prilagođenog BDP-a u EU iznosio je 13,2 posto na godišnjoj razini, a 1,9 posto na kvartalnoj razini.

- Već sada dostupni pokazatelji za treće tromjesečje upućuju na nastavak solidnih stopa rasta podržanog i rezultatima središnjeg dijela turističke sezone, koji su gotovo dosegnuli razine iz 2019. Očekujemo zamašnjak  gospodarstva u drugoj polovici godine koji ne bi trebao biti ugrožen niti potencijalnim pogoršanjem epidemiološke slike - navode iz RBA.

Kako pojašnjavaju, situacija iz proljeća 2020. jasno potvrđuje da se pandemija može kontrolirati i bez zatvaranja gospodarstva odnosno snažnih restriktivnih mjera.

- Stoga je naša  prognoza realnog rasta od 5,1 posto na razini cijele 2021. značajno izložena pozitivnim rizicima čak i u slučaju pogoršanja epidemiološke situacije.  Našu prognozu za 2021. stavljamo pod reviziju -  zaključuju u RBA.

Reakcija HUP-a

Prve procjene BDP-a za drugo tromjesečje 2021 komentirala je i glavna ekonomistica HUP-a dr.sc. Iva Tomić.

- Nakon rekordnog pada na godišnjoj razini u drugom tromjesečju 2020., u drugom tromjesečju 2021. zabilježena je rekordna međugodišnja stopa rasta realnog BDP-a u iznosu od 16,1%. Tako smo, prema prvoj procjeni DZS-a, nakon četiri uzastopna tromjesečja negativnog rasta BDP-a na godišnjoj razini zapravo i formalno izašli iz recesije. Sa stopom rasta u odnosu na drugo tromjesečje 2020. u iznosu od 16,1%, nalazimo se i u samom vrhu EU zemalja prema međugodišnjoj stopi rasta, zajedno sa Španjolskom, Francuskom, Mađarskom, Italijom i Portugalom, koje su, kao i Hrvatska, u istom razdoblju prošle godine pretrpjele dvoznamenkasti pad. Prema objavi DZS-a, u odnosu na drugo tromjesečje prošle godine sve kategorije BDP-a zabilježile su realan rast, s time da su najveći doprinos rastu imale potrošnja kućanstava i izvoz roba.

Ovakav razvoj događaja ne iznenađuje s obzirom na već dostupne visokofrekventne pokazatelje – od industrijske proizvodnje, preko trgovine na malo, aktivnosti u građevinskom sektoru, robnog izvoza, pa sve do situacije na tržištu rada i kretanja na financijskim tržištima. Svi ovi sektori zabilježili su rast u drugom tromjesečju ove godine u odnosu na isto razdoblje 2020., što je i očekivano s obzirom da smo upravo tijekom drugog tromjesečja 2020. imali najdublje zaključavanje kada jedan značajan dio gospodarstva, ne samo u Hrvatskoj, nije gotovo uopće radio. Iako je turistička sezona ove godine počela kasnije i uz određena ograničenja, i u turizmu su brojke u drugom tromjesečju ove godine znatno iznad onih zabilježenih u istom razdoblju 2020. Tako i stopa rasta bruto dodane vrijednosti u iznosu od 13,5% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine - uz najveći doprinos rastu djelatnosti trgovine, prijevoza i skladištenja te smještaja i ugostiteljstva - govori o značajnom oporavku svih djelatnosti.

Međutim, ono što je možda još i važnije, gotovo sve sastavnice BDP-a, kako na rashodnoj, tako i na prihodnoj strani, su rasle i u odnosu a drugo tromjesečje 2019. Jedino izvoz usluga, odnosno turizam, na rashodnoj strani te određene uslužne djelatnosti uz smještaj i ugostiteljstvo na prihodnoj, još uvijek zaostaju za istim razdobljem iz 2019. To nam govori da rast gospodarstva nije posljedica samo niske baze iz Covidom-obilježene 2020., nego da bi ovaj rast mogao biti održivijeg karaktera.

Iako ćemo vjerojatno još neko vrijeme kaskati za ostvarenjem iz 2019., dostupni pokazatelji za treće tromjesečje sugeriraju nastavak snažnog oporavka gospodarstva što ide u prilog očekivanjima relativno visoke stope rasta (iznad 5%) realnog BDP-a na razini cijele 2021. S druge strane, iako se očekivalo određeno usporavanje u odnosu na prethodno tromjesečje, negativna stopa promjene sezonski prilagođenog BDP-a u iznosu od -0,2% u odnosu na prvo tromjesečje ove godine, koja dolazi nakon tri uzastopna tromjesečja s pozitivnom stopom promjene u odnosu na prethodno razdoblje, poziva na određeni oprez. Prema dostupnim podacima, sve zemlje EU zabilježile su pozitivnu stopu rasta BDP-a i na tromjesečnoj razini. Određeni inflatorni pritisci, uz moguće ponovno razbuktavanje epidemije, mogli bi dodatno usporiti oporavak. Međutim, ipak očekujemo kako će se razine cijena stabilizirati, a nadamo se i da neće doći do ponovnih ograničenja rada. Ukoliko bi do toga ipak došlo, nužno je da, kao i do sada, bude praćeno mjerama pomoći gospodarstvu tako da se ne ugrozi započeti oporavak.

Ipak, za snažne i održive stope rasta u budućnosti morat ćemo stvoriti dodatne pretpostavke koje podrazumijevaju reforme unutar javnog sustava što uključuje reformu pravosuđa, javne uprave i zdravstvenog sustava, ali i daljnje porezno i parafiskalno rasterećenje, kao i reformu radnog zakonodavstva i sustava obrazovanja s ciljem poboljšanja kvalitete buduće radne snage i relevantnosti domaćeg tržišta rada - komentirala je Tomić.

25. svibanj 2022 23:54