Hrvatski tim predvodi razminiranje u BiH i Srbiji

Centar za testiranje, razvoj i obuku Hrvatskog centra za razminiranje predvodi radom tima eksperata iz centara za mine Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine, kojem je cilj ukloniti minsku opasnost iz poplavljenih prostora, u kojima je zbog jakog djelovanja bujice, kao i zbog aktivnih klizišta na poplavljenim prostorima izmijenjena minska situacija.

Danas se u Moroviću u Srbiji održava treći koordinatorski sastanak, nakon što su prethodni održani u Županji u Hrvatskoj i u Brčkom u BiH. Miljenko Vahtarić, pomoćnik ravnatelja HCR-a iz Sektora za međunarodnu suradnju i edukaciju, pojasnio je da je suradnja centara za mine i ranije postojala, da postoje standardni operativni planovi kojima su propisani postupci i procedure, ali je poplava kao prirodna katestrofa potpuno nova situacija koja je ukazala na to da je potreban i operativni plan djelovanja i suradnje u kriznim situacijama.

-Koliko je nama poznato nitko u svijetu nema razrađene postupke takvog djelovanja, a potrebno je dogovoriti kako informirati i educirati građanstvo o novonastaloj situaciji, kako obilježiti opasnost, obaviti izvide i reobilježiti minski sumnjiv prostor i kako nastupati prema međunarodnoj zajednici u eventualnom traženju pomoći, sve u pograničnom prostoru, rekao je Vahtarić.

Takav bi operativni plan mogao biti ogledni za krizna stanja, poplave, požare i potrese za sve zemlje koje imaju minski problem, pogotovo na granicama sa svojim susjednim zemljama. HCR očekuje da će, nakon što koordinacije dogovore sadržaj novih operativnih planova, potpisivanju sporazuma o suradnji pristupiti i državne institucije triju zemalja, možda na razini nadležnih ministarstava, a možda i na razini vlada.
Takav bi sporazum regulirao međusobna prava i obveze triju država, kao i nastupanje prema međunarodnoj zajednici.

Što se stanja na poplavljenom području u Hrvatskoj tiče, razmjeri problema nisu tako veliki kao u BiH, koja je prihvatila međunarodnu pomoć više zemalja, koordinirano preko UN-a, rekao je Vahtarić
Predstavnici HCR-a su u Državnom stožeru za spašavanje, dakle na terenu i prate povlačenje vode i čim se bude moglo ući u minski sumnjivi prostor timovi HCR-a će prvi tamo ići da bi ustanovili jesu li se i koliko mine micale, obaviti novu procjenu stanja i sanaciju terena.
-Minska polja su bila udaljena od naselja i velike neposredne opasnosti, u smislu da bi voda donijela mine u dvorišta u biti i nema, ali je potreban oprez. Podjelili smo 20.000 letaka da bi se i stanovništvo i spašavatelji upozorili na taj problem, rekao je Vahtarić.
No, žarište problema je u BiH, gdje su zbog više klizišta ispirana i minska polja. Bujice su nosile lagane, plastične, protupješadijske mine za koje se pretpostavlja da su završile na obalama ili u koritu Save, dakle moguće je da su i na hrvatskoj strani. Iako je velika vjerojatnost da voda nije odnijela one veće, teške, metalne, protutenkovske mine, pogotovo ne na veće udaljenosti, i tu vreba opasnost.

Ravnatelj HCR-a Dražen Jakopec kaže da Hrvatska dobro vlada minskom situacijom na svom prostoru, tako da je HCR preuzeo ulogu nositelja aktivnosti za protuminsko djelovanje u sve tri zemlje, a pretpostavka uspjehu je međusobna suradnja. Iskoristio je zato priliku da pozove sve građane Hrvatske, BiH i Srbije na suradnju.
-Ako imate spoznaju o minama, bez obzira na to odakle to znate, javite se svom mjerodavnom centru za mine, a mi ćemo te podatke razmijeniti. Možete biti sigurni da zbog tih informacija nećete imati nikakvih negativnih posljedica, a bitno ćete olakšati život građanima, poručio je Jakopec.

Dijana Pleština, ravnateljica Ureda za razminiranje Vlade RH kaže da je velika dobra novost da je Europska unija prihvatila kao princip u financiranju raznih projekata, kojima je preduvjet razminiranje, da se i trošak razminiranja prihvati kao ukupni trošak projekta.
-Za razminiranje Hrvatske trebat će još najmanje 2 do 2,5 milijarde kuna, što mi kao država ne bismo mogli sami iznijeti. Smatramo velikim uspjehom prihvaćanje naših argumenata, tako da će se novac za razminiranje moći dobiti kroz razvojne projekte, kazala je Pleština.

Ilustrirala je to s velikim ekološko-turističko-edukacijskim projektom „ Kopački rit i Park prirode Mura-Drava“, za koji se planira uložiti 45 milijuna eura, a sastavni dio tog iznosa je i 25 milijuna eura za razminiranje velikog prostora projekta.