Uredbom o praćenju i izvješćivanju o učincima pandemije koronavirusa i mjera za pomoć poduzetnicima uvode se nova administrativna opterećenja i povećavaju troškovi poslovanja za poduzetnike. Krajnje je neprimjereno, pogotovo u ovako teškoj gospodarskoj situaciji, uvoditi nove obveze i nove troškove poduzetnicima.
Prijedlog uredbe koji se nalazi na e-savjetovanju definitivno smatramo korakom unatrag, a koliko je pogrešan govore i mnogobrojne reakcije HUP-ovih članova koji su zatečeni činjenicom da nešto za što smo se godinama zalagali i konačno uspjeli maknuti kao obvezu iz zakonodavstva, a radi se upravo o kvartalnim izvještajima, nakon par godina Vlada RH pokušava ponovno uvesti kao obvezu i to u jeku pandemijske krize.
Dodatno administriranje ove vrste u potpunoj je suprotnosti s EU zakonodavstvom o malom i srednjem poduzetništvu, kao i svim politikama koje zahtijevaju da se, u slučaju uvođenja jednog novog opterećenja, treba ukinuti drugo postojeće. Upravo je koncem prosinca 2020 godine Europska komisija usvojila Smjernice za mala i srednja poduzeća i zaključila: Kako malim i srednjim poduzećima nedostaju potrebni resursi za suočavanje sa složenim birokratskim zahtjevima, višak administrativnog i regulatornog tereta ometa njihovu sposobnost napredovanja, te se Europska komisije opredijelila za načelo " jedan usvojen jedan van " i poziva na definiranje konkretnih i obvezujućih ciljeva za bolju regulaciju i pojednostavljenje.
„Izvještavanje je postalo repetitivno - isti podaci se dostavljaju na više mjesta u neznatno izmijenjenom obliku, uz njih se obavlja redovna komunikacija sa svim institucijama, izvještavamo i Državni zavod za statistiku o praktički svemu - od broja zaposlenih do utrošenih kilovat sati na gradilištu. Sve to događa se u vremenu kada je administrativno rasterećenje jedna od najvažnijih mjera pomoći poduzetništvu pogođenim posljedicama pandemije koronavirusa, uz dva razorna potresa u godini dana. Neprihvatljivo je da ovom Uredbom bankarsku tajnu MFIN želi proglasiti nevažećom, dok istovremeno definira naplatnost tih informacija i propisuje prekršajne kazne poduzetnicima od 25.000 kuna za nepredavanje u predviđenim rokovima.“ - izjavila je Vesna Varšava, članica HUP- Udruge malih i srednjih poduzetnika, računovođa i vlasnica tvrtke Solventa
Računovođe ionako izuzetno teško servisiraju sve zahtjeve institucija spram poduzetnika, posebno u vrijeme cijelog niza covid mjera i njihove popratne administracije koju za poduzetnike obavljaju računovođe, te stvaraju neizvedivu vremensku stisku u vrijeme godišnjih financijskih i poreznih izvještaja.
Računovođe su i sada dužne izvještavati o sljedećem:
- Poreznu upravu putem mjesečnih obrazaca JOPPD, PDV, PDV-S, ZP, U-RA, tromjesečno PPO, godišnje PD, PD-IPO, OPZ-STAT, TZ, OKFŠ, GFI-POD, prijavu poslovnog prostora poduzetnika koji posluju gotovinom jednokratno uz svaku prijavu izmjene radnog vremena
- Državni zavod za statistiku putem RAD1-G, TRG-1, IKT-POD, GRAĐ-12 i dr.
- Hrvatsku narodnu banku putem UI-IPP, IU-IP, IU-T2, IU-P, IU-DIV, GOD-INOK i dr.
Uslijed pandemije mnogi su se računovođe zatekli u situaciji da usklađuju podatke radi brojnih pogrešaka između Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koji isplaćuje potpore poduzetnicima za očuvanje radnih mjesta i Porezne uprave koja otpisuje doprinose na isplaćene mjere. U nekoliko navrata u HUP-u smo predlagali bolje povezivanje podataka između institucija Porezne uprave i HZZ, HZZO, HZMO, no pomaci su minorni.
Smatramo kako ovolika količina izvještaja računovođe stavlja u poziciju u kojoj se ne bi smjeli nalaziti, a to je služenje državi, a ne poduzetniku koji ih angažira i plaća. Potrebno je smanjenje prereguliranosti gospodarstva, umjesto uvođenja novih neopravdanih administriranja i nameta. Stoga pozivamo predlagatelja da odustane od uvođenja kvartalnih izvješća i na taj način otkloni uvođenje neopravdane regulatorne prepreke koja otežava pristup i obavljanje reguliranih profesija te da ne uvodi dodatno administrativno opterećenje poduzetnika.