Milijuni za elektranu koje nema: Tko će Bruxellesu vratiti novac?

Prijedlog za otvaranje stečaja tvrtke AAT Geothermae, koja je trebala izgraditi prvu hrvatsku hibridnu geotermalnu elektranu u Draškovcu, otvara ozbiljno pitanje hoće li milijune eura Europskoj komisiji na kraju morati vratiti hrvatski porezni obveznici. Naime, iako su tvrtki isplaćeni milijuni eura iz fondova Europske unije, elektrana nikada nije izgrađena.

Nekoć najavljivan kao monumentalna investicija od gotovo 80 milijuna eura, projekt je obuhvaćao planove za postrojenje od 18,6 megavata električne i 89 megavata toplinske energije. Električna energija predavala bi se u mrežu, dok je toplina trebala omogućiti cijeli niz drugih projekata: od sustava daljinskog grijanja Preloga i okolnih naselja do stakleničke proizvodnje. 

Draškovec pritom nije zamišljen kao klasična geotermalna elektrana koja bi struju proizvodila samo iz topline geotermalne vode. Koncept je predviđao i iskorištavanje metana pronađenog zajedno s geotermalnim fluidom. Plin bi se izdvajao i koristio za proizvodnju energije, dok bi se ugljikov dioksid nastao njegovim izgaranjem zajedno s ohlađenom vodom ponovno utiskivao u ležište.

U drugoj fazi predviđala se izgradnja lječilišno-turističkog kompleksa ‘Vrt Hrvatske - Hortus Croatiae’, turističke zone i sadržaja koji bi koristili raspoloživu geotermalnu toplinu. Grad Prelog je 2019. procjenjivao da bi realizacija cijelog projekta mogla donijeti između 400 i 500 novih radnih mjesta. 

Radovi su službeno otvoreni još u travnju 2016. uz obećanje da će prva faza biti gotova do kraja te iste godine. Vlada je projekt 2019. proglasila strateškim investicijskim projektom, i on se kao takav još uvijek službeno vodi na državnom portalu Invest Croatia.