11. rujna 2001.: Teroristički napad koji je promijenio svijet

Dana 11. rujna 2001. pripadnici Al-Qa'ide oteli su četiri putnička zrakoplova. Dva su se zabila u tornjeve Svjetskog trgovačkog centra u New Yorku, treći je pogodio Pentagon, a četvrti se srušio u Pennsylvaniji nakon pobune putnika. Poginulo je gotovo 3.000 ljudi, što je bio najsmrtonosniji teroristički napad u povijesti.  

Snimke zrakoplova koji se zabijaju u tornjeve te njihovo urušavanje pred televizijskim kamerama obilježili su početak 21. stoljeća jednako snažno kao pad Berlinskog zida kraj 20. stoljeća. Ono što je za Amerikance bio nacionalni šok, za ostatak svijeta postalo je upozorenje da globalizacija ne donosi samo slobodniji protok ljudi, robe i informacija, nego i nove sigurnosne prijetnje.  

Svijet je upozoren i prije 11. rujna

Iako je 11. rujna bio najveći teroristički napad, nije bio prvi koji je pokazao ranjivost civilnog zrakoplovstva. Već 1988. eksplozija bombe u zrakoplovu Pan Amova leta 103 iznad škotskog Lockerbieja odnijela je 270 života, što ga je svrstalo među najsmrtonosnije terorističke napade na civilno zrakoplovstvo u povijesti. Izveli su ga libijski operativci, no međunarodna reakcija tada nije dovela do sustavnog preispitivanja sigurnosti kakvo će uslijediti nakon 2001.

Danas mnogi analitičari smatraju da je upravo Lockerbie bio upozorenje koje svijet nije ozbiljno shvatio. Terorizam se tada još doživljavao kao izolirani problem pojedinih država, a ne kao globalna prijetnja sposobna promijeniti međunarodni poredak.

Rat protiv terorizma

Američki odgovor bio je golem. Predsjednik George W. Bush pokrenuo je globalni ‘Rat protiv terorizma’. Već nekoliko tjedana nakon napada SAD i saveznici napali su Afganistan, gdje je talibanski režim pružao utočište Osami bin Ladenu i Al-Qa'idi. U godinama koje su uslijedile uslijedili su ratovi, vojne intervencije i protuterorističke operacije diljem svijeta, pa i likvidacija Bin Ladena 2011. u Pakistanu.

Amerikanci su osnovali Ministarstvo domovinske sigurnosti (Department of Homeland Security), proširili ovlasti nadzornih službi kroz Patriot Act i razvili dosad neviđene sustave praćenja potencijalnih terorističkih prijetnji.  

No cijena je bila visoka. Kritičari tvrde da su mnoge zapadne države nakon 11. rujna pristale na veći nadzor građana, ograničavanje privatnosti i širenje ovlasti sigurnosnih službi bez dovoljno demokratskog nadzora.

Putovanja više nikad nisu bila ista

Možda najvidljivija promjena dogodila se u zračnom prometu.

Malo tko se danas sjeća da su prije 2001. putnici u mnogim državama mogli doći do izlaza za ukrcaj bez sigurnosnih procedura kakve danas smatramo normalnima. Nakon 11. rujna SAD je federalizirao sigurnosne kontrole, uveo detaljnije preglede putnika i prtljage, pojačao zaštitu pilotskih kabina te znatno proširio sustav praćenja sigurnosnih prijetnji.

Drugim riječima, gotovo svaki putnik koji danas prolazi sigurnosnu kontrolu u zračnoj luci i dalje na neki način osjeća posljedice događaja od 11. rujna 2001.

Gdje je danas granica između terorizma i rata?

Dvadeset pet godina poslije svijet je suočen s novim pitanjem. Početkom stoljeća najvećom prijetnjom smatrale su se transnacionalne terorističke organizacije poput Al-Qa'ide ili Islamske države. Danas pozornost ponovno privlače klasični međudržavni sukobi: ruska invazija na Ukrajinu, ratovi na Bliskom istoku i sve otvorenije rivalstvo velikih sila.

No granice su postale mutnije nego ikad.

Terorističke skupine danas koriste tehnologije koje su nekoć bile rezervirane za države. Istodobno, države se sve češće služe metodama koje imaju sličan učinak kao terorizam: zastrašivanje stanovništva, napade na civilnu infrastrukturu, atentate i kibernetičke operacije.

Zato politolozi sve češće govore o ‘hibridnim prijetnjama’, u kojima se klasične vojne metode isprepliću s terorizmom, kibernetičkim napadima, sabotažama, dezinformacijama i drugim oblicima pritiska.

Nasljeđe 11. rujna

Četvrt stoljeća nakon napada Al-Qa'ide mogu se izvući dva zaključka.

Prvi je da je svijet nakon 2001. postao sigurnosno oprezniji nego ikad prije. Drugi je da terorizam nije nestao, nego se promijenio. Kao i ratovi. Zato je najveće nasljeđe 11. rujna možda upravo spoznaja da apsolutna sigurnost ne postoji. 

Napad koji je počeo otmicom četiri civilna zrakoplova promijenio je međunarodnu politiku, način putovanja i odnos država prema vlastitim građanima više nego gotovo ijedan drugi događaj 21. stoljeća.