I gospodarstvo je izravna meta terorizma

Imaju li zbog međunarodnog terorizma razloga za strah hrvatski turistički djelatnici, obrazlaže za Lider prof.dr.sc. Mirko Bilandžić sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Ovaj hrvatski stručnjak za terorizam, koji je nedavno objavio knjigu 'Sjeme zla: Uvod u studije terorizma', veli da određeni utjecaj može postojati.

- Procjene utjecaja terorizma na turizam kao jedno, u sigurnosnom kontekstu, izrazito nesigurno i o vanjskim okolnostima ovisno gospodarsko područje treba promatrati na dvije razine. Pritom su povijesne 'naučene lekcije' vrlo korisne. Prva razina je izravan teroristički udar na turizam. Turističke destinacije i turisti su jedna od meta terorista. Čine oko 0,4 posto svih terorističkih meta i godišnje se prosječno događa 10-ak udara na turizam – kaže Bilandžić.

On navodi primjere država u kojima je terorizam uzrokovao izravne štete turističkoj privredi, poput brutalnog terorističkog napada egipatske al-Gama’at al-Islamiyya na inozemne turiste u Luxoru u rujnu 1997. Nakon tog napada u Egiptu je pao turistički prihod za 50 posto i trebalo im je dvije godine da broj turista vrate na razinu prije tog napada.

I Grčka je trpila zbog terorističkih napada devedesetih godina prošlog stoljeća izgubivši devet posto udjela u ukupnom turističkom tržištu, a Bilandžić spominje još i Tursku koja je u tom razdoblju izgubila, također zbog terorizma, pet posto udjela na ukupnom turističkom tržištu. Zanimljivi su i rezultati dobiveni nakon provedene empirijske studije izrađene na uzorku od 34.695 američkih hotela. One su, kaže Bilandžić, pokazale da je na hotelsku industriju veći negativni utjecaj imao udar Al Qa'ide 11. rujna 2001. nego velika financijska kriza koja je započela točno sedam godina kasnije. No osim na izravan način, terorizam utječe na turizam i posredno.

- Obilježje terorizma jest sociopsihološka dimenzija širenja straha u široj javnosti, što utječe na ponašanje ljudi. To može uvjetovati ostanak u kućama, ali i njihov privremeni 'bijeg' iz kriznog područja i odlazak na mirnije destinacije. Jedna turistička država time ima pad, a druga porast turističkih prihoda. No, s vremenskim odmakom od izvršenih terorističkih udara, društvo se postupno vraća u normalitet. Stoga u tim okvirima nije za očekivati izrazitiji utjecaj prošlih terorističkih udara na buduća turistička kretanja. Osim u jednoj dimenziji: povećane mjere sigurnosti utječu na komoditet turista – zaključuje Bilandžić.

Inače, objašnjava, načelno gledajući, terorizam je uvijek udar na ukupni politički i socijalni poredak, a posredno je to udar i na nacionalni i međunarodni gospodarski sustav. No gospodarstvo je i izravna meta terorizma.

- Prema znanstvenim statistikama, poslovni subjekti su na četvrtom mjestu rang liste meta terorističkih udara u suvremenom razdoblju. Gospodarstvo je meta terorističkih udara u 25 posto slučajeva. Taj podatak, zajedno s podatkom o civilima kao meti terorističkih udara (29 posto), ukazuje na transformaciju meta terorističkih udara: s nekada dominantnih 'političkih' meta na gospodarske i civilne mete.