Na panelu pod nazivom „Vrijeme, destinacije, manifestacije… Budućnost hrvatskog turizma?“ ministar turizma Darko Lorencin je ukratko proanalizirao neke od uvijek aktualnih tema u toj branši. U uvodnom govoru istaknuo je da je donekle zadovoljan ovogodišnjom sezonom koja će biti pozitivna, kao i prošla, ali kako se uvijek može bolje.
U pripremi za iduću sezonu već se rade detaljne analize tržišta i eliminiraju se dosadašnji nedostaci. Na neke faktore možemo utjecati, a na neke ne. Osobno sam zadovoljan, ali da su nam vremenski uvjeti išli na ruku, rezultati bi bili puno bolji. Imamo turistički proizvod koji je žilav i radimo na tome da iskoristimo sve što nam je dostupno – izjavio je Lorencin , dodavši kako smo imali dobru predsezonu, ali i nešto lošiji srpanj zbog vremena. Naglasio je kako su naše prednosti prirodne ljepote, ali da nam ljudski faktor u turističkoj priči zaostaje te da sve skupa može biti puno bolje i kvalitetnije.
Pojasnio je da javni sektor mora privatnom stvarati uvjete za razvoj i poticati segmente koji zaostaju. Kazao je kako strategija razvoja turizma nije sveto pismo i da su otvoreni za eventualne izmjene. U tom temeljnom dokumentu istaknuti su ciljevi poput povećanja investicija u turizam sa sadašnjih 7 milijardi eura godišnje na 12, poboljšanje infrastrukture, novo zapošljavanje i povećanje turističke potrošnje. Od 7 milijardi eura zarade po sezone, gotovo polovica otpada na privatni smještaj koji bilježi dobre stope rasta i ove godine, u određenim županijama i do 22 posto.
Ministar se osvrnuo i na hotele u državnom vlasništvu, od kojih neki posluju sa plusom, poručivši kako ih ipak treba privatizirati.
Dalmatinci imaju izreku 'daj dite materi', tako i mi trebamo dati državne hotele privatnom sektoru jer država nema što tražiti u hotelijerstvu – ustvrdio je Lorencin, uz napomenu da su stranim investitorima privlačnija brownfield ulaganja u već postojeće kapacitete od greenfield investicija koje su dosta zahtjevnije.
Dotaknuo se i plana „Hrvatska 365“ koji treba poboljšati pred i posezonu, kazavši kako je to ključan dokument strateškog marketinškog plana i ishodište svih operativnih planova za oglašavanje.
Na panel raspravi su mu se pridružili Ratomir Ivičić, direktor glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ), Kristian Šustar, predsjednik Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske i Željko Trezner, direktor Udruge hrvatskih putničkih agencija.
Ivičić je izjavio kako globalne marketinške kampanje više ne prolaze te kako se treba ciljano oglašavati za pojedina tržišta, što će se i učiniti transformacijom prema novoj strategiji. Također je istaknuo kako HTZ u suradnji sa Fakultetom elektrotehnike i računarstva (FER) radi na e-projektu koji je među prvima takve vrste u svijetu, a putem kojeg će se u stvarnom vremenu moći pratiti broj i sastav gostiju koji dolaze u Hrvatsku.
To je vrlo važno za privatni sektor jer će mu omogućiti da na vrijeme formira svoje ponude prema svježim podacima – kazao je Ivičić.
Šustar i Trezner su pak istaknuli kako je problem što ne upravljamo turizmom, već nam se on praktički događa.
Sezone ne mogu biti lošije, samo bolje, zato što imamo takvu strukturu. Naš turistički proizvod je takav da imamo sunce i more i dok se to ne promijeni, neće biti velikih pomaka. Mi stojimo na mjestu i ne upravljamo adekvatno turističkim sektorom. Ako uzmete u obzir da nam samo 13 posto smještaja otpada na hotele, a sve ostalo na kampove i privatni smještaj čija popunjenost je jako podložna vremenskim uvjetima, vidi se da mi velikom većinom kapaciteta ne upravljamo, već ovisimo o višoj sili – naglasio je Šustar, dodavši kako trebamo povećavati hotelske kapacitete iako su sada tek na oko 40 posto popunjenosti.
Još jednom je apostrofirao problem neupravljivosti i volatilnosti turizma koji u BDP-u sudjeluje sa preko 16 posto, što praktički znači da nam ogroman dio proračuna ovisi o vremenskim prilikama. Poručio je da nas strane investicije u turizam i općenito zaobilaze jer ne nudimo stabilan okvir za ulaganje, što se najbolje vidi kroz stalno mijenjanje stope PDV-a u turizmu. Ipak, unatoč svemu tvrdi da uz smanjenje porezne presije i dobre poteze vlade možemo uskoro biti u top 20 svjetskih država po turizmu.
Trezner je izjavio kako ne smijemo dozvoliti da nam se događaju mjere turističke politike, kao što nam se dogodio turizam, ulazak u EU i uvođenje viza za rusko tržište. Smatra da je potrebno potaknuti privatni sektor da svoje kapacitete oglašava preko putničkih agencija jer se tako reducira mogućnost otkazivanja boravka gostiju zbog plaćanja rezervacija, a povećat će se i broj radnih mjesta u samim agencijama.
