Na koje sve probleme domaći poduzetnici nailaze kod EU fondova?

Danas je u Zagrebu odrzana konferencija o EU fondovima pod nazivom „„Europski strukturni i investicijski fondovi u perspektivi 2014. - 2020.: Novi izazovi i perspektiva hrvatskih korisnika“.

Na konferenciji su predstavljeni konkretni prioriteti ulaganja u 2014. godini te rezultati javnog savjetovanja „Zajedno za bolju iskoristenost EU fondova“ u sklopu kojega su analizirani prvi natjecaji raspisani iz strukturnih fondova, identificirane nejasnoce, nelogicnosti i date preporuke za njihovo poboljsanje.

Osim sto je prijavna dokumentacija komplicirana i nepotrebno opsezna (cesto se sastoji od 12 razlicitih opseznih dokumenata), unaprijed je potrebno dostaviti cijeli niz statusnih dokumenata kao sto su registracijski dokumenti, potvrde Porezne uprave, bankovni obrasci i financijska izvjesca, sto nepotrebno opterecuje i prijavitelje i evaluatore, stvara nepotrebne troskove i dovodi do kasnjenja evaluacije.

Posebno je zabrinjavajuce sto se dobar dio natjecaja provodi prema pravilu „tko prvi, njegova djevojka“, odnosno prema redu zaprimanja i to doslovno prema minuti u kojoj je poslana projektna prijava. Velika navala prijavitelja dovodi do toga da u evaluaciju mogu uci samo oni projekti koji su prijave poslali u prvih nekoliko minuta pa se može zakljuciti da su pojedini natjecaji otvoreni upravo toliko vremena, rečeno je na konferenciji.

Istaknuto je i kako dodatnu otegotnu okolnost predstavlja i cinjenica da evaluacijski kriteriji nisu prilagodeni posebnostima sektora niti stvarnom poslovanju. Tako, na primjer, nije vazno kolika je kvaliteta aktivnosti koju prijavitelj treba provesti i koji ce ona rezultat poluciti, nego se boduje iskljucivo broj aktivnosti. To znaci da prijavitelj koji kupuje opremu s kojom ce podici proizvodne kapacitete za 50% i zaposliti 30 osoba gubi najmanje 7 od 10 bodova (sto je jako puno) zato sto nije identificirao aktivnosti edukacije, konzultanata i slično. Ocjenjivati se treba kvaliteta aktivnosti i rezultata koje postizu, a ne njihov broj.

Slican je i nacin ocjenjivanja komercijalne odrzivosti projekta koja se procjenjuje kroz postojanje ili nepostojanje marketinske strategije, a postoji i cijeli niz nejasnoca koje su otkrivene prilikom analize.

Pristupanjem Europskoj uniji Hrvatskoj ce iz strukturnih fondova na raspolaganju biti gotovo 11,6 milijardi eura u periodu od 7 godina, što je 12 puta više od iznosa koji je imala na raspolaganju u programu IPA.

Konferenciju su pod pokroviteljstvom Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU Republike Hrvatske, organizirali Hrvatska gospodarska komora, Udruga gradova u Republici Hrvatskoj, Privredna banka Zagreb d.d., EU PROJEKTI - Obrt za poslovno savjetovanje i ostale usluge, te Institut za razvoj poduzetnistva i europske projekte - IRPEU.