Na srednje i duge staze stezanje na rashodnoj strani nema alternative

Iznenađenja nema - hrvatski će BDP i šestu godinu zaredom još malo skliznuti, 0,5 do jedan posto, procjenio je Johannes Wiegand, šef Misije MMF-a za Hrvatsku, po zaključenju redovitih konzultacija prema članku IV. Razloge svi odavna znamo, baš kao i recepte za obrnuti smjer kretanja BDP-a.

Fiskalnoj politici ponestaje prostora za djelovanje dok monetarna politika mora budno paziti da moguće otklizavanje tečaja kune ne ugrozi prezadužene sektore, od kućanstava do poduzeća i države.

Temeljni problemi leže u činjenici da se domaća potražnja, zbog rasta nezaposlenosti i razduživanja, ne oporavlja, a naznake oživljavanja ne pokazuje niti izvoz koji uglavnom ovisi o potražnji u EU, a ona stagnira.

Mjere procedure prekomjernog deficita državne će financije 'urediti' za pola do jedan posto, za koliko će se smanjiti deficit u državnoj blagajni.
Wiegand kaže kako je dvije trećine mjera usmjereno na prihodovnu stranu proračuna, što je u kratkome roku održivo, no na srednje i duge staze, stezanje na rashodnoj strani nema alternative.

MMF također nije mogao utjecati niti na odluku da Vlada posluša MMF-ov savjet i umjesto vraćanja stope izdvajanja za zdravstvo na 15 posto uvede porez na imovinu.

No Wiegand je zato podržao nastojanje Ministarstva financija da preko predstečajnih nagodbi spasi što se spasiti može. Pojedinačne slučajeve nije želio komentirati, poručio je tek da nagodbe ubrzavaju proces restrukturiranja i da se umjesto sklonosti drugoj opciji (stečaj) treba samo fokusirati na rješavanje nedostataka predstečajnih postupaka.

Kaže i kako je dobra ideja da se takav model proširi i na prezaduženo građanstvo.

Na novinarski upit hoće li Vlada zatražiti financijsku pomoć MMF-a u slučaju da se uvjeti pozajmljivanja na svjetskom tržištu pogoršaju Wiegand je odgovorio kako vlast zasad nije zatražila nikakvu pomoć, no takva je odluka ionako potpuno u domeni Markova trga.

Dakle, zadaća broj jedan je osigurati rast BDP-a (tek poslije 2015. to će biti oko 2,3 posto), očistiti bilancu zdravstvenog sustava, omekšati tržište rada i pobrinuti se za veći doprinos izvoza rastu.