Prošle je godine robni izvoz ukupno iznosio stotinjak milijuna eura manje od 15 milijardi eura, a dva mjeseca prije kraja ove godine za 132 milijuna eura premašio je 15 milijardi. U listopadu je na mjesečnoj razini izvoz dosegnuo gotovo 1,8 milijardi eura
U prvih deset mjeseci ove godine, kako kazuju prvi rezultati robne razmjene Hrvatske s inozemstvom Državnog zavoda za statistiku, hrvatski je izvoz iznosio 15,13 milijardi eura. Time je dva mjeseca prije kraja ove godine premašen cjelogodišnji lanjski izvozni rezultat, koji je bio stotinjak milijuna eura niži od 15 milijardi kuna, blizu rezultata koji je bio postignut i 2019. godine.
Nakon što je u rujnu ostvarena dosad najveća vrijednost izvoza na razini jednog mjeseca, koja je iznosila 1,64 milijarde eura, taj je rekord oboren već u listopadu, kada je vrijednost robnog izvoza iznosila gotovo 1,8 milijardi eura (23,5 posto više nego u listopadu prošle godine).
Prema dostupnim podacima koji se odnose na prvih devet mjeseci ove godine, perjanica hrvatskoga robnog izvoza zasad je još uvijek prehrambena industrija. Vrijednost izvoza prehrambenih proizvoda od početka godine pa do kraja rujna iznosila je 1,05 milijardi eura i bila je 16 posto veća nego u istom lanjskom razdoblju. No s rastom od 27 posto tijekom ove godine vjerojatno ju je već pretekla proizvodnja električne opreme, što će se vidjeti na podacima DZS-a tek za mjesec ili dva. U prvih devet mjeseci vrijednost izvezene električne opreme, naime, iznosila je 1,04 milijarde eura, prema čemu je to u ovoj godini najbrže rastuća domaća izvozna industrijska grana.
Kako je u prvih deset mjeseci cjelokupni lanjski rezultat preskočio izvoz, isto se dogodilo i s uvozom, koji je dosegao 23,1 milijardu eura, odnosno stotinjak milijuna eura više nego što je iznosio u cijeloj prošloj godini. Ubrzanom rastu uvoza u ovoj godini ponajprije je pridonio snažan rast cijena nafte na svjetskom tržištu, pa je već u prvih devet mjeseci vrijednost uvoza mineralnih goriva i maziva skočila 75 posto, na 2,7 milijardi eura. Ujedno je to i razlog uslijed kojeg u ovoj godini Hrvatska bilježi znatno brži rast uvoza iz zemalja izvan Europske unije (40 posto) nego iz država članica EU (17 posto).
Jedna od samo tri djelatnosti u kojima je u prvih devet mjeseci uvoz bio nešto niži nego lani, zanimljivo, proizvodnja je farmaceutskih proizvoda. Unatoč golemim količinama kupljenog cjepiva protiv korone, Hrvatska je na uvozne farmaceutske proizvode potrošila 4,5 posto manje novca nego lani u prvih devet mjeseci.