Predstavnici Komisije u Hrvatskoj otkrili zaključke Europskog semestra

Predstavnici Europske komisije iz glavne uprave za gospodarska i financijska pitanja predstavili su glavne značajke Europskog semestra s posebnim osvrtom na Hrvatsku.

Svakog Europskog semestra, EK analizira fiskalne i strukturne reforme svake zemlje članice te donosi preporuke i nadgleda njihovu primjenu. U drugoj fazi godišnjeg ciklusa, poznatog kao Nacionalni semestar, države članice implementiraju politiku o kojoj su se složile. Hrvatska je cijelu tu proceduru već prošla, u travnju smo Komisiji na uvid poslali Program konvergencije i Nacionalni program reformi koji je prihvaćen, a u lipnju smo, nakon analize dokumenata koji smo poslali u EK, dobili i preporuke. Kao neuralgične točke Hrvatske države i gospodarstva apostrofirano je pet područja: konkurentnost, kapacitet prilagodbe, razduživanje, financijska stabilnost i javne financije. Na temelju toga dobili smo osam preporuka od strane Komisije, koje hrvatska vlada mora ugraditi u svoje politike i ekonomski program. 

Preporuke nisu otkrile ništa što već i sami nismo prepoznali kao neuralgične točke države i gospodarstva. Prva se odnosi na proračun za koji EK zahtijeva da se planira prema realnijim prognozama od onih na kojima ga Ministarstvo financija donosi te da se detaljno preispitaju rashodi. Druga preporuka tiče se reforme mirovinskog i zdravstvenog sustava, od nas se raži dizanje dobi za umirovljenje na 67 godina i efektivnije upravljanje zdravstvom. Treća i četvrta preporuka odnose se na reviziju poreznog sustava i poboljšanje poslovnog okruženja. Detaljan plan za upravljanje državnom imovinom šesti je zahtjev Komisije, a transparentnija procedura predstečajnih nagodbi je sedma preporuka. Na posljetku, EK traži dodatno revidiranje otpornosti našeg bankarskog sektora, koji je unatoč dobroj kapitaliziranosti ugrožen porastom loših kredita.

Uz ove mjere, Hrvatska paralelno prolazi i kroz Proceduru prekomjernog deficita (EDP) jer nam godišnji proračunski minus debelo prelazi propisanih 3 posto od strane Komisije, a javni dug nam je u brzorastućem trendu te je i on prekoračio zadanu granicu od 60 posto BDP-a. Od nas se očekuje da u ovoj godini deficit svedemo na 4,6 posto, u idućoj na 3,5, a u 2016. na 2,7 posto kako bi smo izišli iz EDP-a. To znači da bi nam BDP morao rasti po stopama od 0,5 posto u 2014., 0,9 posto u 2015. i 0,7 posto u 2016. godini, što je prema svim realnim pokazateljima teško ostvarivo. Naravno, s tim se ne bi složili Branko Grčić i Boris Lalovac, koji se uporno odupiru stvarnosti i zazivaju rast na osnovi svojih lijepih želja, a ne činjenica.
U svakom slučaju, Komisija će svakih pola godine vršiti monitoring i davati ocjenu napretka u provedbi mjera.

Za sada su zadovoljni i smatraju da poštujemo zadane uvjete.
Međutim, članovi peteročlanog tima Opće uprave Europske komisije za ekonomska i financijska pitanja (DG ECFIN) zaduženog za Hrvatsku, unatoč diplomatskoj pristojnosti, izrazili su određenu zabrinutost u vezi realizacije proračuna. Naime, brojke koje smo gore spomenuli baziraju se na vladinim prognozama koje se već godinama oslanjaju na preoptimistične projekcije proračunskih prihoda, a ciljani deficit od 4,6 za ovu godinu nam ne ostavlja apsolutno nikakav prostor za pogrešku. 

I oni ističu da proračun treba donositi uz neovisan nadzor i uz sudjelovanje zainteresirani javnosti u vidu think-tankova i akademske zajednice. Drže kako mora postojati pritisak na donositelje proračuna kako bi budžetske prognoze bile što realnije. 

Još se nikada nije dogodilo da neka država ne ispoštuje preporuke, a ako Hrvatska postavi neslavni presedan očekuju je dodatne mjere EK. Morat ćemo donijeti korektivni akcijski plan, koji će onda također morati proći Komisijinu evaluaciju nakon čega ćemo dobiti nove rokove za implementaciju. Ako, pak, ni korektivni plan ne upali, prijeti nam opasnost ograničavanja povlačenja sredstava iz kohezijskih i strukturnih fondova Unije, odnosno direktne financijske sankcije ako u međuvremenu postanemo članica eurozone, što je malo vjerojatno.
U timu DG ECFIN-a ipak smatraju da do toga neće doći te da će hrvatska vlada uspjeti u provedbi reformi.