Na većini svjetskih burzi cijene su dionica prošloga tjedna oštro pale jer su zbog napada Rusije na Ukrajinu ulagači potražili utočište u sigurnijim investicijama, no na Wall Streetu su burzovni indeksi porasli.
Londonski FTSE indeks oslabio je prošloga tjedna 0,3 posto, na 7.489 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 3,1 posto, na 14.567 bodova, a pariški CAC 2,6 posto, na 6.752 boda.
Oštro su pale i azijske burze, pri čemu je japanski Nikkei indeks skliznuo 2,4 posto, na 26.476 bodova.
Od samog početka tjedna burze su bile pod pritiskom zbog rasta napetosti između Zapada i Rusije u vezi Ukrajine, a pravi šok uslijedio je u četvrtak ujutro, nakon vijesti da je ruski predsjednik Vladimir Putin odobrio napad na Ukrajinu.
Šokantni četvrtak
Na svim burzama od Azije do Europe cijene su dionica oštro pale, dok su cijene zlata, nafte i sirovina snažno porasle, kao i tečajevi valuta koje se smatraju sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena.
- Tržišta ugrađuju u cijene rizik da će se dogoditi nešto strašno. A to je, u kombinaciji s nesigurnošću, grozno okruženje u kojemu nitko ne želi biti previše izložen u rizičnijim investicijama - rekao je Rob Carnell, direktor u tvrtki ING.
Nakon vijesti o napadu na Ukrajinu, cijena barela nafte na londonskom tržištu skočila je više od 5 posto, pa se, po prvi put od rujna 2014., probila iznad psihološki važne razine od 100 dolara.
- Ulagači se plaše da će Europa biti odsječena od ruskog plina, da se EU ne može nositi s takvim šokom u opskrbi i da će morati obuzdati potražnju, što bi bilo ekonomski iscrpljujuće. Više cijene energije mogle bi ugroziti rast globalnog gospodarstva, a to je loše za rizičnije investicije - dodao je Ray Attrill, strateg u National Australia Bank.
Zbog svega toga u četvrtak je MSCI indeks svjetskih burzi, koji prati kretanja na najvećim svjetskim tržištima dionica, skliznuo na najnižu razinu od travnja prošle godine.
Ipak, u petak su svjetske burze nadoknadile dio gubitaka od prethodnoga dana jer je ulagače ohrabrio oporavak Wall Streeta.
Zaokret na Wall Streetu
A rast cijena dionica na najvećoj svjetskoj burzi djelomice se zahvaljuje korekciji, nakon oštrog pada početkom tjedna, kada je S&P 500 indeks zaronio duboko u područje korekcije, više od 10 posto ispod svoje prethodne rekordne razine, dok se Nasdaq indeks našao na gubitku od početka godine za više od 16 posto.
Zaokret na Wall Streetu uslijedio je nakon što je predsjednik SAD-a Joe Biden objavio oštre sankcije Rusiji koje će biti usmjerene na ruski financijski sustav i tehnološki sektor.
Američka vlada nametnula je sankcije ruskim kompanijama u državnom vlasništvu te najvećim ruskim bankama Sberbank i VTB, pa je sada 80 posto imovine ruskih banaka podložno sankcijama.
Američke institucije moraju zatvoriti svoje račune u Sberbanki, koja je u većinskom državnom vlasništvu i najveći kreditor ruskog gospodarstva, u roku od 30 dana.
Europska unija također je nametnula oštre sankcije Rusiji.
- Čvrstim stavom SAD i Europa poslali su glasnu poruku financijskim tržištima da će pokušati nanijeti što veći udarac ruskom gospodarstvu. Iz jedne perspektive, to je pozitivno. No, s druge strane, vjerojatno nas očekuju više cijene nafte i vjerojatno sirovina - kaže Peter Cardillo, ekonomist u tvrtki Spartan Capital Securities.
Zahvaljujući snažnom skoku u posljednja dva dana tjedna, na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna oslabio blagih 0,1 posto, na 34.058 bodova. S&P 500 porastao je, pak, 0,8 posto, na 4.384 boda, a Nasdaq indeks 1,1 posto, na 13.694 boda.
No, analitičari očekuju da će i idućih tjedana na tržištima vladati nesigurnost zbog ukrajinske krize.
Ulagače zabrinjava i mogući daljnji rast inflacije zbog rasta cijena energenata, pa ostaje za vidjeti hoće li sve to navesti američku središnju banku na agresivnije ili manje agresivno povećanje kamatnih stopa.
ZSE: Crobexi oštro pali
Na Zagrebačkoj su burzi protekloga tjedna Crobexi oštro pali, kao i većina većina najvažnijih svjetskih burzovnih indeksa, a zbog napada Rusije na Ukrajinu poslovna izvješća domaćih kompanija, kao i podatak o rekordnom rastu BDP-a pali su u drugi plan.
Crobex indeks potonuo je prošloga tjedna 3,72 posto, na 2.042 boda, a Crobex10 za 4,46 posto, na 1.231 bod.
Znatno su pali već drugi tjedan zaredom, pod utjecajem oštrog potonuća u četvrtak, za otprilike 6,5 posto, nakon što je Rusija napala Ukrajinu. No, u petak su Crobexi, kao i ostali svjetski burzovni indeksi, nadoknadili dio prethodnih gubitaka.
Među sektorskim indeksima na ZSE, najviše su pali industrijski, za 6,04 posto, i prehrambeni, za 4,62 posto. Jedino je ojačao transportni, za 0,3 posto.
Redovni promet dionicama dosegnuo je 77,8 milijuna kuna, što je 40 milijuna više nego u tjednu ranije. Uz to, ostvareno je gotovo 30 milijuna kuna blok prometa, i to dionicom HT-a 27,65 milijuna kuna, a Ericssona Nikole Tesle 2,3 milijuna kuna.
U redovnom trgovanju, najveći promet ostvaren je dionicom HT-a, gotovo 10,5 milijuna kuna. Cijena joj je pritom oslabila 1,34 posto, na 184 kune.
HT je izvijestio da je u 2021. godini ostvario neto dobit od 614,4 milijuna kuna, što je za 7,1 posto više nego u 2020., uz 7,5 milijardi kuna ukupnih prihoda, što je za jedan posto manje u odnosu na 2020.
Slijedila je dionica Zagrebačke banke, kojom je ostvareno 6,17 milijuna kuna, uz rast cijene za 0,59 posto, na 68 kuna.
Zagrebačka banka izvijestila je u srijedu da će dioničarima na predstojećoj glavnoj skupštini predložiti isplatu dividende od 6,27 kuna po dionici iz dobiti ostvarene u 2021. godini, čime bi nakon dvije godine ponovno počela isplaćivati dividendu.
Znatni promet ostvaren je i dionicom Atlantic grupe, 5,5 milijuna kuna. Cijena joj je potonula 6,36 posto, na 1.620 kuna, premda je ta kompanija izvijestila da je prošle godine ostvarila rast neto dobiti i rekordne prihode od prodaje od 5,7 milijardi kuna, što je 8,6 posto više nego u 2020.
Po likvidnosti je slijedila dionica Valamar Rivijere, s prometom od 5,35 milijuna kuna. Cijena joj je kliznula 5,29 posto, na 32,2 kune, iako je izvijestila da je u 2021. znatno oporavila poslovanje, ostvarivši neto dobit od 108,7 milijuna kuna, za razliku od 2020. kada je poslovala s gubitkom od gotovo 359 milijuna kuna.
Promete veće od pet milijuna kuna imale su i dionice Atlantske plovidbe te Podravke, pri čemu je dionica Atlantske plovidbe pojeftinila 0,49 posto, na 407 kuna, a Podravke 7,58 posto, na 610 kuna.
Ipak, najveća gubitnica među likvidnijima bila je dionica AD Plastika, čija je cijena potonula 12,58 posto, na 139 kuna.
Predsjednik Uprave AD Plastik Grupe Marinko Došen izjavio je u četvrtak kako ne očekuje negativan utjecaj sankcija Rusiji na poslovanje AD Plastik grupe, koja u Rusiji ima dvije tvornice.
Znatno je pala i cijena dionice Đuro Đaković grupe, za 10,21 posto, na 2,55 kuna.
Među malobrojnim dobitnicama po rastu cijene za 11,48 posto isticala se dionica Visa, koja je završila tjedan na 6,8 kuna.
Na ZSE se protekloga tjedna trgovalo s ukupno 65 dionica, pri čemu je cijena njih 52 pala, 7 porasla, a 6 stagnirala.
Zbog nesigurnosti na svjetskim burzama nakon napada Rusije na Ukrajinu, podatak o domaćem BDP-u bio je u drugom planu.
Državni zavod za statistiku (DZS) u petak je, naime, objavio prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u četvrtom kvartalu 2021. porastao 9,7 posto u odnosu na isto razdoblje 2020. godine.
Premda sporije nego u prethodna dva tromjesečja, to je treći kvartal zaredom kako gospodarstvo snažno raste, što pokazuje da se i dalje brzo oporavlja od koronakrize.
Zbog te krize u 2020. godini BDP je pao oko 8 posto, dok je u cijeloj prošloj godini porastao 10,4 posto, najviše od kada DZS prati te podatke.