Razduživanje banaka u regiji daleko manje nego u eurozoni

Prekogranično razduživanje banaka u većini zemalja SIE ostalo je relativno blago te je ublaženo snažnim priljevom portfeljnih ulaganja i udvostručenim priljevom iz EU-a, otkriva drugo izdanje studije Erste Groupa 'Živjeti u vrijeme globalnog razduživanja', koje je objavljeno danas.

No, Erste analitičari upozoravaju da promjene u strukturi inozemnog kapitala predstavljaju rizik u slučaju globalne rasprodaje vrijednosnih papira, a pomaci u raspodjeli iz privatnog u javni sektor mogli bi ugroziti potencijalni rast.
- Tijekom vremenskog razdoblja od trećeg tromjesečja 2011. do drugog tromjesečja 2012. razduživanje banaka u zemljama SIE (Hrvatska, Češka, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Slovačka)iznosilo je 45 milijardi dolara ili 4 posto BDP-a. Ako to postavimo u širi kontekst europskih banaka koje se suočavaju s velikim regulatornom pritiskom i najvećim razduživanjem od kolapsa Lehmana, te razine ostaju blage i daleko su od razduživanja koje se javlja u periferiji eurozone, a koje je iznosilo 600 milijardi dolara ili 14,9 posto BDP-a - objasnio je Juraj Kotian, voditelj Odjela za makroekonomska istraživanja za regiju SIE Erste Groupa, ujedno i autor izvješća.
Prema najnovijim podacima Banke za međunarodna poravnanja strane banke su smanjile svoju izloženost u zemljama SIE6 za oko 8.6 milijardi dolara u drugom tromjesečju 2012. (ili 0,8 posto svog BDP-a) i za 45 milijardi dolara u razdoblju od trećeg tromjesečja 2011. do drugog tromjesečja 2012. (ili 4 posto svog BDP-a), s time da je Mađarska odgovorna za 40 posto ukupnih odljeva iz regije. Mađarska je očita iznimka u regiji, i u pogledu veličine i razloga snažnog razduživanja - koji su uglavnom neobične mjere, uključujući rano otplaćivanje deviznih kredita koje je oslobodilo dio deviznog financiranja.
Provjera svih kapitalnih tokova između domaćih i stranih entiteta pokazuje da razduživanje u SIE, na agregatnoj razini, izgleda još manje upečatljivo. Ukupno u razdoblju 3Q11. – 2Q12. investitori su povukli samo 1,7 milijardi ili 0,2 posto BDP iz zemalja SIE, u odnosu na 39,6 posto iz Portugala ili 26,4 posto iz Španjolske, a kad se uzmu obaveze prema središnjim bankama i službene podrške vladama. Inozemni investitori povukli su smo 3 milijarde eura iz zemalja SIE6 u 2Q12 (ili 1,5 milijardi eura kad se uzmu u obzir obveze prema središnjim bankama, odnosno 0,2 posto BDP-a). Snažan priljev portfeljnih ulaganja u vrijednosti od 4.6 milijardi eura (0,5 posto BDP-a) nadoknađuje više od polovice odljeva kapitala kod ostalih ulaganja, koji uglavnom predstavljaju tokove u bankarskom sektoru, ali također uključuju promjene u obvezama lokalnih središnjih banaka i službenim potporama vladama.

- U međunarodnom kontekstu, povlačenje stranog kapitala iz SIE regije (osim Mađarske) bilo je vrlo blago i neće uzrokovati značajan pritisak na platnu bilancu kao u periferiji eurozone - naglašava Kotian. Što se tiče zadnjeg kvartala u ovoj godini Erste analitičari predviđaju visoku potražnju za državnim obveznicama zemalja SIE kako bi se dodatno poboljšao priljev portfeljnih ulaganja

- Državne obveznice zemalja SIE su zabilježile snažni pad prinosa za dodatnih 50-100bp, kao posljedica smanjenja rizika nepovoljnog scenarija u eurozoni na temelju Draghijeva obećanja da će učiniti 'sve što je potrebno', a kasnije su to još omogućile i direktna kupovina vrijednosnih papora od strane ECB-a te treća iteracija kvantitativnog popuštanje Federalnih Rezervi SAD-a – obašnjavaju u Ersteu.

Ističu kako su poljski i mađarski državni vrijednosni papiri u lokalnim valutama dosegli su dosad najveće vrijednosti u trećem tromjesečju 2012. jer su nerezidenti povećali svoj saldo za ukupno 4 milijarde eura u 3. tromjesečju. Osim toga, vlade zemalja SIE6 plasirale su euroobveznice vrijedne 6,3 milijarde eura na međunarodna tržišta u rujnu i listopadu.
- Visokofrekventni podaci o državnim obveznicama koje drže nerezidenti sugeriraju da će priljevi portfeljnih ulaganja nastaviti ublažavati potencijalni odljev drugih kapitalnih ulaganja u trećem tromjesečju - predviđa Kotian.
Erste analitičari zaključuju kako razduživanje ne ugrožava vanjsku stabilnost zemalja SIE, ali pomaci u strukturi stranog kapitala i realokacija iz privatnog prema javni sektor mogli bi predstavljati rizik za budući rast .
- Međutim, promjene u strukturi inozemnog kapitala mogle bi predstavljati potencijalni rizik za SIE regiju u budućnosti. Povećani priljevi portfeljnih ulaganja mogli bi se obiti o glavu u slučaju globalne rasprodaje i postati izvor povećane volatilnosti, pogotovo u zemljama s visokom razinom državnih obveznica koje drže nerezidenti (Poljska i Mađarska). Drugi problem je da se raspodjela stranog kapitala mijenja - manje stranog kapitala usmjereno je u privatni sektor (kroz izravna strana ulaganja, kredite), ali više priljeva se usmjerava putem javnog sektora (kroz državne obveznice, priljeve iz EU-a), što može potkopati potencijalni rast osim ako se kapital učinkovito ne iskoristi u proizvodnom sektoru - rezimira Juraj Kotian.