Iako se od prošlog tjedna oko Mate Rimca i Nevere stišala bura, o dosezima i uspjesima čovjeka koji je napravio automobil kakvog bi i Jamesa Bond i Batman rado provozali, još će se dugo govoriti.
Hrvatska je na vrhu svijeta tijekom povijesti bila uglavnom radi sportskih uspjeha. U proizvodnji brendova to se dogodilo možda svega dva puta: kada je u laboratorijima Plive izumljen novi antibiotik Sumamed, i u labosu Podravke rođena 'mala tajna' koja svima znana kao Vegeta. S obzirom na sve okolnosti onog doba (Vegeta se probijala na tržište 60-ih, a Sumamed 80-ih godina prošlog stoljeća), od političkih, ekonomskih, društvenih, tržišnih, teško je vjerovati da su izumitelji i njihove matične državne kompanije, mogli sanjati i predvidjeti koliko će daleko odjeknuti njihov pothvat. Vegeta se danas izvozi u 50 zemalja i prisutna je na svim kontinentima, osim Južne Amerike. Sumamed trenutno preventivno pacijentima daju liječnici diljem svijeta kao preventivu za COVID-19, kako ne bi došlo do komplikacija i bakterijske upale pluća.
Rimac je to znao i prije nego što je napravio Neveru.
Rimac je trenutno jedan od najeksponiranijih poduzetnika u Hrvatskoj, s vrlo širokom podrškom javnosti u tome što radi iako mnoge stvari o njegovom poslovanju javnosti nisu poznate. Današnji komunikacijski alati dopuštaju mnoge špekulacije, između ostalog i to da do sada nije prodao niti jedan primjerak svojeg električnog super automobila, a nije nam ni poznato je li koji od 80 potencijalnih kupaca koji su u Dubrovnik došli 'snimiti' Neveru, na koncu taj automobil i kupio. Stručnjaci iz autoindustrije smatraju da Nevera ne bi trebala imati nikakvih problema s pronalaskom kupaca jer na svijetu postoji dovoljno kolekcionara s garažama krcatim skupocjenim primjercima vozila i dva milijuna eura, koliko košta Nevera, za njih ne predstavljaju nikakav problem. Uz to, Rimac vrlo uspješno radi marketing, što je i pokazao za manje od 24 sata nakon promocije, kada je iskrsnuo incident s prebrzom vožnjom njegovog direktora prodaje koji je 'teškom nogom' na magistrali Neveru potjerao na brzinu od 235 kilometara na sat, čime je ugrozio i ljudske živote i materijalnu imovinu Rimca.
Činjenično, startupova u Hrvatskoj ima danas tržišno uspješnijih od Rimca. I on sam za sebe kaže da još nije postigao tržišni uspjeh. Daleko od toga da se uspjehom ne može smatrati privlačenje investitora poput Porchea koji je sa 70 milijuna uloženih eura postao drugi najveći dioničar Rimac automobila. Međutim, Porche je tvrtka s ogromnim kapitalom kojoj nije problem uložiti u 50 takvih tvrtki pa s dva uspjela projekta vrati uloženo. I IT tvrtka Infinum je s Porcheom nedavno osnovala tvrtku Porsche Digital Croatia za dizajn i razvoj softvera, umjetnu inteligenciju i strojno učenje, u koju se ulaže 10 milijuna eura.
Bez financijskog zaleđa, izdašne financijske injekcije stranog kapitala, državnih i europskih potpora, projekti poput Rimčevog teško da mogu opstati. Svidio se nekom Rimac ili ne, danas na svjetskom tržištu imamo prvi hrvatski automobil koji je, k tome, i najbrže električno vozilo na svijetu. Iako tržišno gledano, puno je lakše do zvijezda dogurati takav superiorni proizvod od jeftinog serijskog automobila u kojem je globalna konkurencija ogromna i nemilosrdna. Međutim, Rimca takvi projekti niti ne zanimaju niti će se u njih upuštati. Napravio je vrhunski proizvod za kojeg su čuli svi svjetski mediji i Nevera je njegov izlog za posao razvoja baterijskih sustava za druge velike globalne tvrtke.
Najveći uspjeh Rimca bio bi taj da privuče ostale investitore u Hrvatsku u automobilsku industriju, što smo propustili napraviti prije 15 godina, kada su to uspješno odradile Češka i Slovačka. Možda je ovo druga šansa da to napravimo, samo sa električnim vozilima.
Rimac je jedan od rijetkih poduzetnika kojem je Vlada iz europskog Fonda za oporavak spremna individualno 'pogurati' 200 milijuna eura (za razvoj, istraživanje i projekt autonomnih vozila). Postoje debate o tome zašto baš Rimac i zašto toliko no možda je došlo vrijeme za takav jedan rizik i hrabru odluku da se sve karte bace na jednu stvar pa što bude - umjesto dosadašnjih rasipanja mrvica svima pomalo radi održavanja socijalnog mira, a koje nisu dostatne za kvalitetan i konkurentan iskorak na svjetsko tržište.
Može li Rimčev poduhvat imati značajniji utjecaj na hrvatsku ekonomiju i kroz kakve su se izazove probijali svjetski najpoznatiji hrvatski brendovi, pročitajte u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.