Standard & Poor's snizio rejting Hrvatske: Recesija šestu godinu zaredom

Agencija Standard & Poor's snizila je u petak dugoročni kreditni rejting Hrvatske na inozemnu i domaću valutu s BB+ na BB, uz stabilne izglede, jer bi se recesija mogla nastaviti šestu godinu zaredom.

 - Smanjenje rejtinga odražava naše stajalište da su mjere ekonomske i proračunske politike koje je hrvatska Vlada dosad uvela nedovoljne za poticanje gospodarskog rasta i dovođenje javnih financije na održiviji put. Vjerujemo da je konkurentnost gospodarstva i dalje slaba, među ostalim, zbog rigidnosti tržišta rada i složenog poslovnog okoliša - navodi u objašnjenju Standard & Poor's.

Rejting Hrvatske podržan je, navodi agencija, važnim srednjoročnim mogućnostima koje proizlaze iz ulaska Hrvatske u Europsku uniju, a koje se odnose na rješavanje ključnih izazova rasta, konkurentnosti i produktivnosti.

 - Međutim, vjerujemo da će svaka kratkoročna ekonomska prednost članstva u EU biti ograničena strukturnim izazovima; preprekama gospodarskim i proračunskim reformama, eventualnom složenom političkom manevriranju uoči općih izbora 2015. godine i uravnoteženjem bilanci javnog i privatnog sektora. Štoviše, nastavak politike samodopadnosti mogao bi, po našem mišljenju, dovesti do toga da Hrvatska postane neto uplatitelj u proračun EU-a - navodi S&P.

Po mišljenju analitičara agencije, vladajuća koalicija u dvije godine otkako je došla na vlast nije uspjela uvesti reforme koje bi značajno poboljšale izglede gospodarstva za rast.

 - Vjerujemo da je to odraz političke realnosti i opiranja interesnih skupina, koje koriste dugo ukorijenjena prava. Značajne reforme poduprle bi Vladinu strategiju fiskalne konsolidacije i poboljšale izglede za gospodarski rast. U izostanku mjera koje bi značajno unaprijedile rigidno tržište rada, kao i potaknule izvozni potencijal Hrvatske izvan turističkog sektora, očekujemo samo blagi gospodarski rast od 2015. godine - navodi S&P.

Analitičari te agencije procjenjuju da je u 2013. godini hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) pao otprilike 1 posto, a suprotno prethodnim prognozama, sada očekuju da će se recesija nastaviti i u 2014., šestu godinu zaredom. Smatraju da će realni rast BDP po stanovniku u razdoblju od 2007. do 2016. godine prosječno iznositi 0,2 posto, manje nego u većini sličnih zemalja u EU.

 - U 2014. očekujemo blagi oporavak izvoza i ulaganja, zahvaljujući regulatornim i zakonskim promjenama, kao što je zakon o strateškim investicijama, pristupu fondovima EU-a i Vladinom programu javnih investicija. Međutim, očekujemo da će se potrošnja, koja je od 2008. već pala za 12 posto, i dalje smanjivati zbog daljnjeg rasta nezaposlenosti, niske stope zaposlenosti, pada realno raspoloživog dohotka, nastavka razduživanja i očekivanog fiskalnog stezanja -navodi S&P.

U listopadu prošle godine Eurostat je prvi puta objavio podatke o javnim financijama u Hrvatskoj za razdoblje od 2009. do 2012. godine. Po Eurostatovoj ESA95 metodologiji, povećane su procjene fiskalnog i javnog duga u odnosu na ranije objavljene.

Tako je, po podacima Eurostata, dug opće države od 2009. do 2012. godine prosječno iznosio 6,3 posto BDP-a, dok su troškovi Vlade na kamate u prosjeku iznosili 6,0 posto ukupnih prihoda.

 - U kontekstu predstojećeg postupka prekomjernog deficita (EDP) Europske komisije, očekujemo da će hrvatska Vlada predstaviti mjere za smanjenje godišnjeg deficita za najmanje 0,5 posto BDP-a u 2014. i 2015. S obzirom na slabljenje političke podrške i nastavak recesije, ne očekujemo da će mjere za smanjenje deficita koje će provoditi Vlada biti dovoljne da bi se stabilizirao pritisak na dug države u idućem razdoblju - navodi S&P.

Analitičari agencije smatraju da se rapidno intenzivira pritisak na hrvatski sustav socijalne sigurnosti, zbog čega je održivost i adekvatnost tog sustava u sve većoj opasnosti. Posljedica je to, smatraju, visoke nezaposlenosti, niske stope zaposlenosti i pogoršanja demografskog profila.

 - Uključivanje postojećih državnih jamstava za autoceste u državni dug, što se očekuje u sklopu dodjele koncesije na autoceste, dovest će do ukupnog povećanja duga opće države. Stoga procjenjujemo da će u razdoblju od 2013. do 2016. godine prosječno iznositi 6 posto BDP-a godišnje. Zbog toga očekujemo da će opći državni dug i dalje rasti prema 70 posto do 2016., dok će isplate kamata porasti na 9,4 posto prihoda - navodi S&P.

Stabilni izgledi odražavaju stajalište S&P-a da su rizici u vezi hrvatskog rejtinga uravnoteženi.

 - Stabilni izgledi uravnotežuju naša očekivanja u vezi srednjoročnih koristi Hrvatske od ulaska u EU i naše stajalište o ograničenim izgledima za značajne reforme koje bi ojačale gospodarski rast - navode u agenciji.

Stabilni izgledi, ističe S&P, govore da je šansa za podizanjem ili snižavanjem hrvatskog rejtinga u idućih godinu dana manja od 33 posto.

„Ubrzani napori prema, kao i značajan napredak, u rješavanju ključnih strukturnih ekonomskih i proračunskih izazova, koji bi poboljšali izglede za gospodarski rast i vladine financije, mogli bi dovesti do podizanja rejtinga. S druge strane, nastavak izostanka političkih mjera kojima bi se odlučno rješavale strukturne rigidnosti gospodarstva i poboljšale vladine financije mogao bi dovesti do pogoršanja financijske pozicije države, te ponovno pogoršati njezinu vanjsku poziciju. To bi nas moglo nagnati da razmotrimo daljnje snižavanje rejtinga“, zaključuju u S&P-ju.

Današnjim potezom S&P je snizio rejting Hrvatske ispod razina koje drže ostale dvije vodeće svjetske rejting agencije. Fitch drži rejting Hrvatske na BB+, sa stabilnim izgledima, dok ga Moody's ocjenjuje s Ba1, uz također stabilne izglede. Kod sve tri agencije rejting Hrvatske je u neivesticijskom području.