Pravom startupu Hrvatska može služiti samo kao validacija poslovnog modela ili dokaz cijeloga koncepta. Za sve je ostalo izlazak na strano tržište nužnost. Primjera je mnogo
Zahvaljujući startupovima poduzetništvo je postalo jako 'kul' i sve je više onih koji su neformalno radno okružje i mogućnost da, barem u teoriji, relativno brzo naprave nešto veliko pretvorili u poduzetnike novog doba. Za početak svakako je potrebno imati originalnu ideju i osmisliti nešto čega nedostaje na tržištu, ali to ni u kojem slučaju nije dovoljno da biste slijedili primjer Mate Rimca i njegovih Rimac Automobila, vodnjanskog Infobipa ili zagrebačkog Nanobita i da se s vremenom od startupova pretvorite u neke od najuspješnijih hrvatskih kompanija.
– Ideja koja nije savršeno izvedena i pretvorena u proizvod ili bar prototip uglavnom je nevrijedna. 'Must have' je tim koji i od prosječne ideje može stvoriti dobar proizvod. Većina je takvih poslovnih pothvata neuspješna, ali mnogi koji ne uspiju nauče mnogo na tome i kreću ponovno – objasnio je Saša Cvetojević, uspješni poduzetnik, investitor i dobar poznavatelj hrvatske startup-scene.
Izlazak iz korporacije
Među onima kojima je pomogao je i zagrebački Repsly, koji je u desetak godina prešao put od kafića na Trešnjevci u kojem je osnovan do jedne od 5000 najbrže rastućih privatnih tvrtki u SAD-u prema izboru časopisa Inc. Suosnivač i donedavni glavni izvršni direktor Repslyja Marko Kovač u nedavnom je razgovoru za Lider potvrdio Cvetojevićeve riječi istaknuvši kako je njihovu usponu prethodio niz padova.
– Otkad sam počeo raditi, tražio sam izlaz iz korporacije. Pratio sam koliko život na internetu 'buja' i stvarno sam imao osjećaj da se tu mogu napraviti velike stvari. Još tijekom rada u Globalnetu napravili smo stranicu sniženja.com namijenjenu potrošačima za koje smo uspoređivali cijene na tržištu. Kada to nije upalilo, dao sam otkaz u korporaciji i s dvojicom Španjolaca kreirao novu vrstu društvene mreže koja je trebala biti globalna. Ni od toga nije bilo ništa, ali sam na tim neuspjesima naučio jako mnogo, među ostalim i da nije dovoljno samo napraviti neki proizvod, već moraš znati i kako ga prodati – objasnio je Kovač.
Neprestana komunikacija
Njihovim softverom za praćenje terenske prodaje danas se koriste kompanije u osamdeset zemalja, bilo da je riječ o velikim brendovima poput L'Oréala, Adidasa i Nikea ili tvrtkama manjeg i srednjeg ranga. U međuvremenu privukli su milijune dolara investicija, većinom od američkih ulagača, zbog čega je sjedište tvrtke u Bostonu.
Zagrebački Nanobit pak do prihoda većeg od 200 milijuna kuna, koji očekuju ove godine, došao je prvo mobilnom aplikacijom za mjerenje dnevnog unosa kalorija Tap & Track, a zatim i serijom mobilnih igara kao što je My Story. U razvoj novih igara ulaže oko pet milijuna dolara na godinu, a za njihov plasman na tržište u njemu su osmislili 'freemium', poslovni model prema kojem se 'skidanje' igre ne naplaćuje, ali je novac potrebno izdvojiti za dodatne razine i mogućnosti.
Osim zagrebačkog, mogu se pohvaliti i uredima u Londonu i Budimpešti, kao i sa 115 zaposlenih, za koje organiziraju i edukacije u sklopu Nanobit akademije.
Infobip iz Vodnjana počeo je 2006. kao startup, a u međuvremenu je prerastao u jednu od najutjecajnijih svjetskih ICT kompanija s 1750 zaposlenih u 60 ureda diljem svijeta. U ekskluzivnom intervjuu koji je dao za Lider osnivač i CEO Silvio Kutić rekao je da Infobip razvija napredna komunikacijska rješenja, omogućavajući tvrtkama komuniciranje na svakom kanalu i uređaju, u svakom trenutku bez obzira na to gdje su.
Prethodno su pronašli 'rupu' na tržištu uvidjevši određene nedostatke u tehnološkim rješenjima kojima se koriste mobilni operateri diljem svijeta, zbog čega su razvili vlastita, što im je omogućilo nevjerojatne rezultate, pa je tako samo u 2018. njihove usluge i servise upotrijebilo oko 4,7 milijardi ljudi i više od 300.000 klijenata, među kojima su najveći Facebook, WhatsApp i Uber. Trenutačno su u pripremama za inicijalnu prodaju svojih dionica na Njujorškoj burzi, a počeli su i gradnju novoga kampusa u Svetoj Klari.
Privlačni investitorima
Koliko su nova tehnološka čuda našim kreativcima i tvrtkama otvorila vrata stranog tržišta pokazuje i primjer osječko-zagrebačkog startupa Gideon Brothers, specijaliziranog za robotiku. Njegov prvi komercijalni proizvod, autonomni logistički robot Škaro, već je odradio 'probni rok' u velikim hrvatskim multinacionalnim kompanijama Atlantic Grupi, Orbicu i Tokiću, a svoje robote Gideon Brothers isporučio je i vodećem europskom logističaru DB Schenkeru.
Svi ovi primjeri imaju nešto zajedničko – fokusiranje na inozemstvo, točnije tržišta na kojima se okreće više novca.
– Hrvatska pravom startupu može služiti samo kao vrednovanje poslovnog modela ili dokaz cijeloga koncepta. Za sve ostalo, izlazak na strano tržište nužnost je – smatra Saša Cvetojević. Mate Rimac i njegovi električni automobili možda su i najveća, medijski svakako najpraćenija priča o uspjehu neke naše tvrtke. Posljednje priznanje primili su u listopadu kada im je Deloitte uručio posebnu nagradu za najdistruptivniju inovaciju, zahvaljujući uspješnoj primjeni novog modela poslovanja temeljenog na tehnologiji.
– Dosad smo privukli 150 milijuna eura investicija, a ove godine planiramo još toliko. Nakon razvoja svih segmenata najbržega električnog automobila na svijetu i jednako tako brzog električnog bicikla Greyp, čije se sve komponente razvijaju kod nas, nadomak Zagreba, uskoro slijedi serijska proizvodnja od po nekoliko tisuća primjeraka i gradnja kampusa – najavio je Mate Rimac na konferenciji Poduzetnički Mindset, održanoj u rujnu nedugo nakon što je objavljeno da je Porsche, koji je lani kupio 10 posto udjela u Rimac Automobilima, taj udio povećao na 15,5 posto.
Klijenti vani
Našu priču završit ćemo zagrebačkom kompanijom Microblink, čiju tehnologiju danas upotrebljava više od 100 milijuna korisnika diljem svijeta.
– Microblink je osnovan 2013., tada smo već u Erste banku integrirali inovativnu tehnologiju omogućavanja plaćanja računa kamerom mobitela, naš proizvod PhotoPay. Osnivanju Microblinka prethodio je sizifovski posao, odnosno pokušaj uvođenja elektroničkih računa za isporuku, prikazivanje i plaćanje računa za režije. Može se reći da je Microblink nastao zato što ideja e-računa u Hrvatskoj nije zaživjela kako smo planirali. Nakon uspjeha s tehnologijom za skeniranje uplatnica, našu tehnologiju skeniranja ponudili smo zapakiranu u proizvode i putem webshopa odnosno Githuba, distribuirali proizvod za skeniranje. Taj pristup bio je uspješan u akviziciji prvih korisnika, ali komercijalno nije bio najbolje složen jer smo prodavali najbolju tehnologiju za malo novca, i to jednokratno. Učeći iz pogrešaka, nastavili smo graditi superiornu tehnologiju i primjenjivati je na rješavanje pravih problema kod korisnika (skeniranje uplatnica – PhotoPay, skeniranje osobnih dokumenata – BlinkID, skeniranje maloprodajnih računa – BlinkReceipt) uz prilagođen i inovativan komercijalni model. U 2014. smo, kako bismo ljudima približili što točno radimo, lansirali aplikaciju Photomath. Ideja je bila na taj način promicati Microblinkove proizvode, ali se na kraju ispostavilo da Photomath ima golem potencijal pa je već iduće godine izdvojen u zasebnu tvrtku. Danas se Microblinkovi proizvodi upotrebljavaju i licenciraju u više od 80 zemalja – ispričao je Izet Ždralović, suosnivač i član Uprave Microblinka.
Više od 90 posto njihovih klijenata, kao što su financijske institucije i banke, telekomi, javne službe i sistemski integratori, dolazi sa stranih tržišta, a u ovoj godini najbolje rezultate ostvarili su u SAD-u, Engleskoj, Njemačkoj i Maleziji. Tehnologiju, čak i onu najbolju, bilo je jako izazovno prodavati iz Hrvatske, zbog čega su u jednom trenutku otvorili i ured u Londonu.
Trenutačno su u fazi provedbe dvaju projekata financiranih sredstvima fondova EU, kao i istraživačko-razvojnog projekta koji će im pomoći u još boljem pozicioniranju na globalnom tržištu. U tome im pomaže HAMAG-BICRO. Da je zadovoljstvo suradnjom obostrano, potvrđuje i nedavno priznanje HAMAG-BICRO-a koje je Microblink dobio za velike poslovne uspjehe postignute u pojedinim fazama poslovanja.