Hrvatska
StoryEditor

Stjepan Sviben: Sljedeća generacija uređaja za dezinfekciju i protiv komaraca stiže s jačim baterijama

28. Kolovoz 2021.
Stjepan Sviben
Vlasnik tvrtke Vemamedia i izumitelj CroFoga, električnog uređaja za zaštitu od komaraca koji je u koronakrizi postao i dezinfekcijski, neprestano osmišljava inovacije i nove uređaje, prije svega strojeve koje prilagođava potrebama kupaca. Sad ispituje novi ekološki stroj za čijih je nekoliko primjeraka plaćen predujam iako još nisu proizvedeni. Svoje izume nije prodavao premda su ponude stizale

Iako je Stjepan Sviben prvi električni uređaj za zaštitu od komaraca CroFog osmislio prije trinaest godina, i to nakon samo tri mjeseca ispitivanja, u jeku koronakrize uspio je u samo tri dana izraditi prilagođeni prototip za dezinfekciju i dati ga na provjeru profesionalnim tvrtkama. Ta tri dana radio je gotovo dvadeset sati na dan kako bi odmah mogao proizvesti barem sto komada jer je potražnja bila golema, a kapacitet je u početku bio samo pet uređaja dnevno.

Izumitelj iz Kutine ne staje na tome pa radi na sljedećem uređaju za dezinfekciju s jakom baterijom (nema naponskog priključka) i BLDC motorom te bez četkica, pogodnim za dugotrajan rad bez punjenja. Oba se uređaja mogu upotrebljavati za dezinfekciju, zaštitu od komaraca i zaštitu bilja od kukaca ili bolesti. Sviben do sada nije dobio potporu ni jedne institucije, sve radi vlastitim sredstvima i bez kredita. Osim u Hrvatsku, dio uređaja CroFog otišao je u susjedne zemlje. Čak nekoliko stranih kupaca traži više uređaja, nude također ulaganja u proizvodnju jer Sviben trenutačno ne može proizvesti njima potrebne količine.

Plodni izumitelj

Sviben je vlasnik i direktor tvrtke Vemamedia iz Kutine te dobitnik nagrade 'Najpoduzetnik 2021.' koju dodjeljuje Centar poduzetnica. Neprestano osmišljava inovacije i nove uređaje, prije svega strojeve koje prilagođava potrebama kupaca. Sad ispituje novi ekološki stroj za čijih je nekoliko primjeraka plaćen predujam iako još nisu proizvedeni. Dosad je, kaže, izumio i napravio razne strojeve i alate za servisne radionice, zatim uređaje za zaštitu od komaraca od malih kućnih do velikih uređaja za profesionalce, a od početka koronakrize nekoliko inačica uređaja CroFog i strojeva za dezinfekciju. Izume nije prodavao iako su ponude stizale.

– CroFog se upotrebljava u plastenicima, rasadnicima i okućnicama, s pomoću njega mogu se prihranjivati biljke ili se može upotrebljavati na farmama u uzgoju životinja. Izvrstan se pokazao i u liječenju životinjskih bolesti aerosolima ili prskanju vinograda. Poseban je i po tome što uz malen utrošak materijala ima odličan učinak iako je riječ o vrlo jakom električnom uređaju koji može dezinficirati male urede, ali i velike prostore. Oba uređaja, na električnu struju i s baterijom, iznimno su učinkovita, a troše malo rasprskavajućih sredstava – ono što bi se motornom prskalicom poprskalo s, recimo, deset litara sredstva, tim uređajima napravi se sa samo pola litre. Tako se manje onečišćuje okoliš i manji su izdaci za sredstva, a uz jednak učinak. U dezinfekciji prostora uređaji stvaraju laganu maglicu, no ona ne ostavlja trag na opremi i neće naštetiti računalnoj i drugoj opremi. Uređaje CroFog kupuju prije svega tvrtke za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju (DDD) i zaštitu od komaraca te hoteli i javne ustanove. Imamo ograničene kapacitete, ali prodali smo mnogo raznih uređaja i velikih strojeva. Zapravo, sve što proizvedemo, već ima kupca – navodi Sviben.

Ograničena proizvodnja

Upravo je, dodaje, u razvoju i pokusnoj proizvodnji ekološki stroj koji se vozi na automobilu i služi za primjenu preparata po hotelskim naseljima, kampovima, gradovima i turističkim mjestima u kojima nije dopuštena buka benzinskih i dizelskih motora, a ni smrad ispušnih plinova koje proizvode svi postojeći strojevi. Mali uređaji za zaštitu od komaraca i za dezinfekciju CroFog vrlo su jednostavni za rukovanje, ali za veće strojeve za zaprašivanje gradova potreban je stručan operater.

– Tvrtke s kojima već godinama radimo jako su zadovoljne našim strojevima i imaju povjerenja. Ti ekološki strojevi pogodni su svagdje gdje ne smije biti onečišćenja i buke jer se posao obavlja u noćnim ili ranojutarnjim satima, zbog čega veliki benzinski strojevi nisu pogodni jer zvukom uznemiruju goste. CroFog radi na napon, na baterije i akumulator vozila, dakle ne troši benzin ili naftu kao pogon i ne stvara buku, po čemu je jedinstven u svijetu jer se nigdje drugdje takvo što ne proizvodi. Pri tome o korisniku ovisi koje će dezinfekcijsko sredstvo staviti, za zaštitu od kukaca ili bilja od bolesti i štetnika te u stočarstvu, pa o tome ovisi je li potrebna zaštitna oprema. Sada nam je proizvodnja ograničena, bez kredita i zaduženja nabavili smo nekoliko nužnih strojeva, ali za veću proizvodnju trebali bismo najprije napraviti manji pogon i opremiti ga novim strojevima za proizvodnju dijelova i zaposliti dodane radnike – kaže Sviben i ističe da skicira još neke nove strojeve, ali ide polako jer želi najprije dovršiti razvoj započetoga.

Izvozni pregovori

Za veću proizvodnju njegovih višenamjenskih uređaja i strojeva bila bi najbolja pomoć europskih fondova za razvoj jer Sviben smatra da je veoma nesigurno u ovim teškim gospodarskim vremenima u Hrvatskoj više se zaduživati i samostalno ulagati. Za pomoć u vezi s europskim projektima javile su mu se Razvojna agencija MRAV iz Kutine i još neke, no za sada nema povoljnih natječaja za inovativnu proizvodnju iako postoje najave da bi se mogli pojaviti.

– Počeli smo pregovarati o izvozu većih količina kupcima koji imaju trgovačke centre u Europi i šire, ali tolike količine mi za sada ne možemo proizvesti. Razgovara se i o njihovu ulaganju u našu proizvodnju, no vidjet ćemo kako će se sve razvijati. Uz proizvodnju strojeva mi već godinama popravljamo strojeve kojima se koriste tvrtke za DDD, onih za zaprašivanje ili zadimljavanje do raznih motornih ULV prskalica i velikih raspršivača. Mnoge svjetske strojeve, osobito one starije proizvodnje, koji se često kvare, preuređujemo i ugrađujemo u njih novu, bolju tehnologiju. Doista volim eksperimentirati, raditi na inovacijama, uživam u tome. Dovoljno je da zatreba neki stroj ili uređaj i već mi se u glavi vrte filmovi i naviru razne ideje – ističe Sviben, koji se u poslu jako oslanja i na obitelj.

U 2019. je Vemamedia uprihodovala 570.000 kuna, 2020. bilježi 1,2 milijuna kuna prihoda, a sve što ostane nakon podmirenja troškova i plaća Sviben ulaže u razvoj, bez ikakve pomoći sa strane. Prošle godine imao je tri zaposlena, ove pet, i to uz pet vanjskih suradnika. Prema njegovu mišljenju, njihove su plaće iznad prosjeka u Kutini zato što se mnogo radi, a tu su i regres, božićnica, nagrada na kraju godine, plaćeni obrok te podmireni putni troškovi.

Inovacija po krizi

Vemamedia je osnovana 1985. kao servis za rotacijske strojeve i održavanje proizvodnih pogona u mnogim tvrtkama. Nekoliko godina Sviben je držao i servis kućanskih uređaja. Kad je Hrvatska napadnuta, otišao je u rat kao dragovoljac ​u sastavu Ministarstva unutarnjih poslova. U obrani domovine i teško je ranjen, a nakon liječenja i oporavka obrt je pretvorio u poduzeće i nastavio sa servisom. Ozbiljnije poslove s novim izumima pokrenuo je za ekonomske krize 2008. i ponovno prošle godine tijekom koronakrize. Prvi izumi bili su strojevi za radionicu koji se nigdje nisu mogli kupiti, a kad je prije trinaest godina nastupila najezda komaraca, izmislio je uređaj da zaštiti sebe i imanje, no to se pretvorilo u ozbiljnu proizvodnju.

– Bilo je teških vremena, zarada je bila mala, razmišljao sam čak i o zatvaranju tvrtke, no nekako sam sve te krize uspio prevladati i pokrenuti novi posao. Tu vrijedi ona narodna: Što te ne ubije, to te ojača. I doslovce je tako! U svakoj većoj krizi uspio sam pokrenuti nešto novo, a sada su mi u izlasku na tržište i s medijskom promidžbom pomogle tržišne komunikatorice u Centru poduzetnica. Također nikada nisam dopustio da mi zapreke u poslovanju budu previsoki porezi i ostala davanja državi, parafiskalni nameti, birokracija. Nažalost, da danas otvorite tvrtku ili obrt, prije negoli počnete bilo što raditi, najprije morate zaposliti knjigovođu, koji je samo trošak jer ne stvara novu vrijednost. Nekada je bilo lakše: na kraju godine prikupili smo sve račune, troškove i prihode, tajnik obrtničke zadruge to nam je posložio, izračunao dobit, na čistu zaradu platilo se deset posto poreza i gotova priča! Nakon uvođenja PDV-a sve se zakompliciralo. Četvrtinu zarade moramo odmah dati državi, a izmišljeni su razni nameti i davanja da to više nijedan poduzetnik nije mogao rješavati sâm, nego je morao angažirati knjigovođu – tuži se Sviben.

17. srpanj 2024 15:36