U kakvu Europsku uniju ulazi Hrvatska?

‘U kakvu Europsku uniju ulazi Hrvatska’ pitanje je koje se jučer postavilo na tribini u organizaciji Veleposlanstva Republike Francuske u Hrvatskoj i Europskog pokreta Hrvatska u Europskom domu, na kojem je gostovao profesor javnog prava na Sveučilištu u Lorraine, Jean-Denis Mouton.

U vremenu u kojem se Hrvatska priprema za ulazak u Europsku uniju, bitno je pojasniti situaciju pojma Europske unije, i federalizma koji se stvara u euro zoni, naglasio je profesor. Međutim, bilo bi pogrešno izjednačavati Europsku uniju u cjelini s jednostavnom Konfederacijom, iako EU nije, a vjerojatno i nikada neće biti, federalna država, rekao je.
Cilj ove konferencije bio je analizirati proces ‘ustavnih’ promjena u Europskoj uniji, te na koji način ih tumače Ustavni sudovi, odnosno Sud pravde Europske unije i nacionalni Ustavni sudovi.
- Pakt o stabilnosti je međuvladin pakt, a ne pravni akt. Europska unija će po njemu kontrolirati nacionalne proračune prije no što budu usvojeni. Njime je doneseno i takozvano zlatno pravilo koje govori da zemlje koje će mu pristupiti ne smiju biti u deficitu, što će moći kontrolirati i Sud pravde. Time se približavamo proračunskom federalizmu – rekao je Mouton.
Objašnjava da je njegova posebnost po tome što on stupa na snagu čim ga ratificira devet država članica, što je revolucija u djelovanju Europske unije. Ta je činjenica u Francuskoj postala jedna od ključnih elemenata predsjedničke kampanje, pa jedan od kandidata obećava da ovaj pakt neće stupiti na snagu prije no što se o tome ponovo raspravlja. Takav proračunski federalizam povlači za sobom i politički federalizam, pa je, kako Mouton kaže, i sama njemačka kancelarka Merkel rekla da je to zapravo pitanje unutarnje politike.
Prema Lisabonskom ugovoru svaki građanin koji boravi, izuzev turističkog posjeta, u nekoj drugoj članici EU-a, moći će biti biran u državna tijela te zemlje. Predviđena je i građanska inicijativa o kojoj je odlučeno prije mjesec dana, a građanima EU-a daje mogućnost da kada skupe jedan milijon glasova, Europskoj komisiji mogu slati inicijative na temelju kojih bi mogli nastati novi zakoni.
Lisabonskim ugovorom se potvrđuje i da države članice ostaju suverene, te da je struktura EU-a takva da ona može odlučivati samo o onome što je ranije dogovoreno. Mouton smatra da je jedino potrebno osigurati da se njome dobro upravlja. Smatra da takva politička zajednica može funkcionirati sa više nacionalnih identiteta, te da jedna osoba može biti pripadnikom više zajednica. Zaključuje da je potreno voditi računa o tome da se EU demokratizira, a ne da se inzistira na jednom narodu.
Opstanak Europske unije opravdava mogučnošću da pomoću nje pokušamo obuzdati globalizaciju i vladamo njome.