Uskoro niz novosti na deklaracijama hrane u trgovinama

Informiranje potrošača o hrani unapređuje se u nekoliko faza, sukladno Uredbama, direktivama, odlukama, te preporukama i mišljenjima koje iz pravne stečevine EU-a i Hrvatska preuzima u svoje zakonodavstvo nizom zakona i pravilnika.

O primjeni i novostima iz dijela Uredbe o informiranju potrošača o hrani, koja je u primjeni od 13. prosinca 2014. godine, govorila je u Županijskoj komori u Karlovcu Sanja Kolarić Kravar, voditeljica službe za označavanje kvalitete u Ministarstvu poljoprivrede.

Iako se novostima želi podići razina zaštite zdravlja i interesa potrošača, osigurati im pravo na jasne i neobmanjujuće informacije, pojednostavniti i unificirati propise o označavanju hrane, te stvoriti informacijski temelj koji će potrošačima omogućiti izbor hrane u skladu s njihovim prehrambenim potrebama, u prvom koraku koji će potrošači zapaziti, kazala je Kolarić Kravar, svakako je povećani font slova na deklaracijama na minimalnih 1,2 milimetara.

Pošto je posebno poglavlje u novoj Uredbi posvećeno 14-ero najčešćih identificiranih alergena, njihova prisutnost u hrani obvezno se mora u popisu sastojaka na ambalaži vizualno istaknuti bitno drugačijim fontom. Regulirana je i odgovornost proizvođača odnosno trgovca i u slučaju nenamjerne prisutnosti alergena u hrani u kojoj oni po njenoj prirodi ne bi smjeli biti.

Novost je i nutritivna deklaracija koja će biti će obvezna na većini proizvoda od 13. prosinca 2016. godine, a sva hrana koja na sebi ima navedenu prehrambenu ili zdravstvenu tvrdnju mora već sada imati i nutritivnu deklaraciju, navode o hranjivoj vrijednosti ili izračune energetske vrijednosti, značajne količine vitamina i minerala ili pak GDA vrijednosti.

Obveza koja je u primjeni od lanjskog prosinca je i isticanje datuma prvog zamrzavanja na mesu i ribi, odnosno je li neka namirnica odmrznuta prije stavljanja u promet. Obveza koja stupa na snagu 1. travnja 2015. godine je i isticanje podatka o zemlji porijekla, na svježem, rashlađenom i smrznutom ovčjem, kozjem, i svinjskom mesu i peradi.

Iako je Uredba stupila na snagu 2011. godine, Europska komisija dala je proizvođačima i trgovcima rok od tri godine prilagodbe kako bi se, radi izbjegavanja novih troškova, iskoristile postojeće zalihe ambalaže.

To znači, kazala je Kolarić Kravar, da se na tržištu još uvijek može naći određena količina ambalaže po starom načinu označavanja, jer je uredba predvidjela i tu mogućnost, do isteka važenja roka trajanja roba. 

Novom su Uredbom također regulirane i obveze isticanja podataka za tzv. "nepretpakiranu hranu", što je jezična novotvorevina za hranu u rinfuzi, te o odgovornosti za ispravnost i istinitost navoda o sastavu i porijeklu tako distribuirane hrane. Sličan set obveza i odgovornosti donesen je i za prodaju na daljinu, to jest putem interneta.

Prvog travnja stupa na snagu i obveza isticanja napomene ako neki proizvod, primjerice od mesa peradi, u sebi sadrži i hidrolizirane bjelančevine podrijetlom od neke druge životinjske vrste, što ima poseban značaj u vjerskom i tradicijskom kontekstu određenih skupina potrošača.