piše: izv. prof. dr. sc. Josip Visković, Ekonomski fakultet u Splitu
Odgovor na pitanje što će se dogoditi s kreditima može se podijeliti na dva potpitanja. Što će se dogoditi s glavnicom i što će se dogoditi s kamatom. Pri tome je odgovor na prvo potpitanje puno jasniji. Naime, krediti u eurima ostat će nepromijenjeni, dok će se glavnica kredita u kunama, kao i kredita uz valutnu klauzulu u euru, konvertirati po srednjem konverzijskom tečaju u eure odnosno prema tečaju EUR/HRK 7.53450. Tako primjerice ako imate eurski kredit sa preostalom glavnicom kredita u iznosu od 50 000 € i dalje ćete dugovati 50 000 €, a ako pak imate kunski kredit pri kojem Vam je preostalo još 350 000 HRK duga glavnice onda će Vaš dug po glavnici biti 46 452,98 EUR. Ukoliko pak klijenti imaju kredit u nekim trećim valutama poput primjerice američkog dolara njihova glavnica će i dalje ostati definirana u USD.
Kada su u pitanju kamate, njihov iznos ovisi o kamatnoj stopi. Ovdje se opet mogu razmatrati barem dva potpitanja – je li riječ o fiksnoj ili varijabilnoj kamatnoj stopi te koja je ugovorena referentna kamatna stopa. Ukoliko se dužniku kamata obračunava prema fiksnoj kamatnoj stopi onda se po pitanju iznosa kamata ništa značajnije ne bi trebalo mijenjati. Ukoliko je riječ o zaduženju gdje se obračunava varijabilna kamatna stopa onda će iznos kamata varirati ovisno o kretanju referentnih kamatnih stopa odnosno varijabilnog dijela promjenjive kamatne stope u financijskim ugovorima.
Iskustva drugih zemalja pokazuju da ulaskom u eurozonu dolazi do smanjenja kamatnih stopa zbog porasta kreditnog rejtinga zemlje odnosno smanjenja premija za kreditni i valutni rizik. Ipak, treba naglasiti da se spomenuti pad kamatnih stopa ne odvija nužno automatski ulaskom u eurozonu, već se on može realizirati i postupno, pri čemu se iskustva sljedeća. Primjerice, dok su Latvija, Litva i Slovačka zabilježile pad kamatnih stopa, promatrajući ih kroz kamatne stope na državne obveznice, praktično odmah nakon ulaska u eurozonu, u Sloveniji se on realizirao nakon dvije godine. No, gledajući duži rok, sve navedene zemlje bilježe značajno smanjenje kamatnih stopa, pa je tako primjerice u Sloveniji spomenuta dugoročna kamatna stopa, inače stopa koja se koristi za potrebe procjene konvergencije, smanjena je s 4,53% 2007. na 1,71% na kraju 2015. godine. Danas primjerice, sve ove zemlje imaju spomenutu kamatnu stopu 0,16% i niže, dok je ista u Hrvatskoj 0,45%.
Shodno očekivanom padu kamatnih stopa trebalo bi doći i do nižih iznosa plaćenih kamata na kredite građana i poduzeća čime bi se standard građana, kao i više slobodnih sredstava poduzeća trebalo povećati. No predviđeni moment ulaska Republike Hrvatske u eurozonu se po trenutnim okolnostima ne može preslikati na moment ulaska drugih zemalja pri čemu se konkretno misli na okružje rekordno niskih kamatnih stopa i inflacijske pritiske, što implicira očekivanja porasta kamatnih stopa u budućnosti, a time i iznos kamata. Ipak, treba naglasiti da je za očekivati da porast kamatnih stopa, ako se i realizira, bude manji nego što bi bio da Hrvatska ne pristupi eurozoni, jer ne bi bilo pozitivnih efekata u vidu smanjenja premija za spomenute rizike.
Što se tiče referentne kamatne stope, ukoliko je riječ o EURIBOR-u (engl. eur interbank offered rate), kao referentnoj kamatnoj stopi promjenjivog dijela kamatne stope, ona će i dalje ostati referenta kamatna stopa ovih kredita i njeno kretanje ovisit će o odlukama Europske središnje banke, koja će odluke o promjenama spomenute donositi ovisno o kretanju inflacije i inflacijskih očekivanja. Ukoliko je pak referentna kamatna stopa odnosno stopa koja se koristi za određivanje varijabilnog dijela anuiteta Nacionalna referentna stopa (NRS), ona će se zamijeniti privremenim NRS-om za eure, koji će u svom izračunu uzimati u obzir i kunske i eurske izvore sredstava iz razdoblja prije uvođenja eura, a s vremenskim odmakom postat će „stalni“ NRS, koji će obuhvaćati isključivo eurske izvore sredstava nakon datuma uvođenja eura. Nova kamatna stopa će biti određena transparentno i nikako na uštrb klijenata koji su vezali iznose kamata uz NRS. Gledajući u dužem roku, ovisno o kretanju NRS-a, koji bi s vremenskim odmakom trebao biti sve više koreliran s EURIBOR-om ovisit će i iznos kamata koji će klijenti plaćati. Treba i spomenuti da od 01.01.2023. više neće postojati mogućnost podizanja kredita uz NRS, već će sve novi krediti s varijabilnom kamatnom stopom biti vezani isključivo uz EURIBOR.
Generalno se može zaključiti da je ulaskom u eurozonu za očekivati smanjenje kamatnih stopa i samim time manje anuitete kredita, no pri tome na umu treba imati činjenicu da varijabilne kamatne stope primarno ovise o odlukama ECB-a i ne smije se odbaciti mogućnost da ECB, u kontekstu sve većih stopa inflacije, kroz određeno vrijeme krene s povećanjem referentnih kamatnih stopa što će onda rezultirati i porastom anuiteta. U takvom scenariju poželjno je na što duži period fiksirati kamatnu stopu, kako bi se klijenti zaštitili od rizika promjene kamatne stope i dugoročno osjetili koristi nižih kamatnih stopa.