'Zabrinjavajuća je struktura ljudi koji sele iz Hrvatske'

Ako vam je previše depresije u ovim predblagdanskim danima onda tekst koji slijedi nemojte čitati.

Doduše, riječ je o promociji knjige koja je Hrvatskoj itekako potrebna, jer temu sustavno izbjegava kao da će time nestati s menija stvari s kojima se sve vlasti odbijaju suočiti. Riječ je o knjizi 'Migracije i razvoj Hrvatske: podloga za hrvatsku migracijsku strategiju', urednika Vlade Puljiza (profesora sa zagrebačkog Pravnog fakulteta), Josipa Tice (profesora s Ekonomskog fakulteta Zagreb) i Davorka Vidovića (savjetnika za radnu politiku i zapošljavanje u HGK). Poglavlja u knjizi pisali su mnogobrojni stručnjaci za tematiku, osim navedenih urednika i  demograf Anđelko Akrap, Vladimir Čavrak, Predrag Bejaković, Milan Mesić, Silva Mežnarić.....

Velika imena, velika knjiga. Koja pruža sve prilike vlasti da reafirmira ulogu države u upravljanju migracijskim procesima s ciljem uravnoteženog razvoja zemlje. Knjiga, naime, prikazuje sve, od teorijskih pristupa do povijesnog okvira, od domaćih do globalnih trendova, s konkretnim brojkama, grafovima, tabelama, a nudi i hrvatsku migracijsku politiku, od skice prema strategiji.
To je, doduše, tema kojoj se, kako kaže Davorko Vidović, pristupa s mnogo nelagode, tim više što je u prošlosti bila ideologizirana. Dvije su temeljne predrasude s kojima se ne znamo nositi: da bi veći priljev stranih radnika ugrozio radna mjesta Hrvatima te da bi se tako ugrozio hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

- Ne postoji adekvatan odgovor na te strahove. No itekako je zabrinjavajuća struktura ljudi koji sele iz Hrvatske. Nadamo se da će knjiga pridonijeti rastu svijesti svih koji odlučuju o strategiji migracije – poručuje Vidović.

Josip Tica pita: što će se dogoditi ako ne radimo ništa?
- Možda nas to motivira da nešto počnemo mijenjati. Moj je zadatak u knjizi bio analizirati sve razvojne dokumente koji se bave tom temom. Od 159 razvojnih dokumenata donesenih između '90.-te i 2011. samo ih je 11 imalo odgovore koji bi bili provedivi u praksi – pomalo porazno kaže Tica poručujući da nismo ni zagrebli po dva ključna problema: hrvatsko stanovništvo stari (kao takvo će teško moći odgovoriti na potrebe tržišta rada); prijevremeno umirovljenje (oko pola milijuna umirovljenika radno je sposobno) na duge staze onemogućuje razvojne strategije.

Prvi sabornik, Josip Leko podgrijava cijelu stvar.
- Osim što je Hrvatska tradicionalno migracijska država, globalizacija je još više potiče. Ljude koji su otišli možemo vratiti u Hrvatsku, ali za to nam treba dugoročna strategija razvoja, zapravo neka vrsta gospodarskog ustava – zaključuje Leko.

Prvi čovjek HGK Luka Barilović nije propustio napomenuti kako je obveza HGK promišljati u širem društvenom kontekstu. Dio je misije, kaže, okupiti sve s novim nacionalnim vizijama, koji mogu anticipirati promjene.

- Knjiga je dio te misije – kategoričan je poručujući da zahtjevi za reformom/ukidanjem HGK izražavaju sliku društva koje treba promjene i prilagodbu, ne i ukidanje.
U predgovoru knjizi (HGK je izdavač!) Barilović upozorava kako dugotrajna kriza čini rasprave o stanju, mogućnostima i preprekama razvoja hrvatskog gospodarstva potrebnijima više nego ikada, jer je pitanje upravljanja demografskih kretanja, migracijama, pa i ljudskim kapitalom ključno pitanje dugoročnih razvojnih ciljeva društva.

Knjigu bi trebao pročitati svatko tko je na bilo koji način uključen u donošenje odluka, no za istinske promjene treba mijenjati sve dijelove javnih politika koje ljude tjeraju da bježe iz vlastite zemlje. Pretežak zadatak za bilo koju parlamentarnu opciju na vidiku.