Zbog loše studije utjecaja na okoliš velike štete od HE Lešće

Tko je i kada izradio studiju utjecaja na okoliš i tko ju je odobrio za izgradnju Hidroelektrane Lešće na rijeci Dobri, upitao je dogradonačelnik Karlovca Dubravko Delić na sjednici radne skupine održanoj u srijedu u uredu župana Karlovačke županije Ivana Vučića.

Povod osnivanju tog tima, odnosno radne skupine koju su predvodili Milan Sabljak, direktor HE Gojak koja upravlja i radom HE Lešće, i Zoran Čavlović, zamjenik rukovoditelja obrane od poplava za vodno područje sliva Save, su nastojana da se koliko je to na što manju moguću mjeru pokušaju svesti sve uočljiviji problemi stvoreni režimom tek povremenog rada HE Lešće.

Riječ je o eroziji tla i prometnica, ugrožavanju mostova, poplavljivanja okolnog zemljišta, vodnog vala koji je poguban po mrijest riba nizvodno, kao i po kupače i ribolovce, a nije isključena pojava još koje opasnosti.

Naime, dok je HE Lešće u pasivnom stanju, ona omogućuje biološki minimum protokom vode od 2,7 kubičnih metara u sekundi, i taj mali protok koristi usput za napajanje vlastitih sustava upravljanja, ali kad krene u rad, svaki od njena dva agregata iznenada počnu propuštati po 60 kubičnih metara vode u sekundi, čime nizvodno nastaje opasan vodni val, koji je zamalo odnio i nekoliko života na kupalištima, a val strahovito rashladi i Kupu sve do Karlovca.

Nažalost, pitanje odgovornosti ostalo je bez odgovora, jer učesnici rasprave u više navrata tek su konstatirali da je 'studija' (ako je se s današnje aspekta tako uopće može i nazvati) izrađena još 1980-tih i 'da smo sad tu gdje smo'. Rečeno je kako se ispoštovala i konzumirala sva važeća građevinska zakonska procedura i da se sad sve nastale štetne posljedice tada nisu sagledale. Ne preostaje ništa drugo nego, u suradnji HEP-a i Hrvatskih voda, te jedinica lokalne samouprave izraditi program umanjenja pogubnih efekata te elektrane mizerne instalirane snage od 42 kW na kraju 13 km dugog potopljenog kanjona Dobre.

Kao po modelu 'o tome se u našoj kući na govori', tako je bilo teško i na današnjoj raspravi dobiti podatak o konačnoj cijeni tog 'novohrvatskog energetskog čuda', a ono što je poznato je da joj je tijekom gradnje cijena stalno rasla, sa 70 na 95 milijuna eura, koliko je prilikom otvorenja izrečeno.

Stručnjaci tome dodaju još koju desetinu milijuna eura prateće infrastrukture radi spajanja pogona u HEP-ov sustav. Gradnja HE Lešće, da podsjetimo, počela je 2006. godine, a gradilište je tada svečano i pompozno otvorio tadašnji ministar gospodarstva Branko Vukelić.

Obrazloženje nužnosti izgradnje toga, sad ne mogu skriti ni u HEP-u za ekološki sustav pogubnog objekta, bilo je da će on svojim povremenim radom kompenzirati uvoz struje radi stabilizacije elektroenergetskog sustava tijekom vršne potrošnje. Optimistične računice iznesene na otvorenju HE Lešće, govorile su uštedama i do 11 milijuna eura, a da se o razvoju turizma uz akumulacijsko jezero, te 'planetarnom gospodarsko-turističkom uzletu čitavog ogulinskog kraja' i ne govori.

Tijekom rasprave predstavnik Hrvatskih voda Čavlović svu odgovornost za isplatu naknada šteta od rada HE Lešće usmjerio je na HEP kao njenog vlasnika. Milan Sabljak, koji je tvrdio da je isplativost tako velike investicije u objekt s planiranom godišnjom proizvodnjom od oko 100 GWh struje neupitna, na pitanje jesu li onda i sve te buduće isplate šteta uključene u kalkulativnu cijenu kWh proizvedenog u HE Lešće, odgovorio je da nisu.
Dakle, čak i da stoji ona tvrdnja s početka o isplativosti te investicije radi kompenzacije dijela uvoza struje, ozbiljno se narušava pitanje dodatnih troškova koji nisu ukalkulirani, bez obzira bili oni namjerno ili zbog nestručnosti previđeni i zanemareni. Pitanje isplate rente jedinicama lokalne samouprave ostalo je neriješeno i čeka se da odluku o tome donese aktualno ministarstvo. Iako je kazao da bi i danas prihvatio izgradnju HE Lešće na istom prostoru, direktor Sabljak kazao je i da se modernizacijom postojećih objekata može povećati proizvodnja struje, i kao primjer tek naveo 15-postotno povećanje snage HE Gojak nakon njene modernizacije.

Jedan od interesantnih prijedloga za ublažavanje stanja iznio je Marinko Maradin, pročelnik Odjela za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša Karlovačke županije, kazavši da bi nizvodne negativne posljedice bilo moguće anulirati izgradnjom još jedne 'mini-hidroelektrane', čime bismo uništili još pet kilometara obale uz Dobru, ali bi ona koristila zahvat tople vode s vrha akumulacije, te nizvodno stabilizirala daljnji tok rijeke Dobre.

Zoran Čavlović ustvrdio je da se izgradnjom HE Lešće rijeka Dobra više ne ponaša kao prirodni vodotok u skladu s hidrometeorološkim uvjetima, a o kakvom se monstruoznom planu pretvaranja svjetskog bisera kakav je rijeka Dobra u nešto što je teško definirati, samo je potvrdio i Sabljak podsjetivši da je ionako još 80-tih godina prostornim planovima rijeka Dobra bila predviđena za podređivanje energetskoj eksploataciji. Za razliku od euforičnog nastupa prilikom otvorenje HE Lešće, kad je bivšoj premijerki Jadranki Kosor preporučio i sve ostale rijeke Karlovačke županije za izgradnju takvih objekata kakav je HE Lešće, župan Vučić danas je kazao da nije nimalo ponosan na tu svoju tadašnju euforičnu izjavu, i da tako nešto danas, nakon gorkog iskustva s HE Lešće, sigurno ne bi potpisao. (Mladen Volarić)