Juncker se okreće razvoju nakon njemačke politike štednje

Baš kako su cinici i očekivali, jedina prava žrtva saslušavanja potencijalnih povjerenika nove Europske komisije u Parlamentu bila je Alenka Bratušek. Bivša slovenska premijerka koju je novi predsjednik Komisije, Luksemburžanin Jean-Claude Juncker, zamislio na mjestu potpredsjednice za energetiku, nije dobila potporu Parlamenta.

Šanse su joj od početka bile slabe zato što dolazi iz male zemlje, dan joj je iznimno važan resor i visoka pozicija, a izgubila je potporu svoje zemlje, odnosno nije ju nikad ni imala. Bratušek je samu sebe ponudila Junckeru sa još dvoje ljudi netom prije nego što je izgubila vlast i otišla u oporbu. Istini za volju, nije si ni sama pomogla neuvjerljivim nastupom pred Parlamentom, ali je bilo i lošijih kandidata od nje. Svi ostali prošli su bez većih problema, s tek pokojim glasnijim gunđanjem jedne od stranaka iz 'velike koalicije' u Parlamentu, između socijalista (S&D grupa) i pučana (EPP grupa) uz neizostavni privjesak gotovo svake vladajuće koalicije u Europi, liberala (ALDE). Saslušavanja u Parlamentu, koji pojedinačno kroz nadležne odbore ocjenjuje kandidate za Komisiju i onda je na plenarnoj sjednici izglasava u cjelini, tako su ispala politikantska farsa u kojoj je Parlament pokazao mišiće samo na kandidatima bez snažne potpore neke od grupacija. Hrvatski kandidat Neven Mimica ostavio je najbolji dojam na saslušanjima prema ocijeni neovisnih konzultanta (hearings.digital-diplomacy.eu) koji su mu dodijelili najvišu ocjenu od svih povjerenika od 9,5.

U cjelini, komisija veterana europske politike Junckera bit će daleko 'političnija' od prošle dvije pod vodstvom Portugalca Jose Manuela Barrosa, što je zapravo eufemizam za Komisiju neovisniju od Vijeća Europske Unije, odnosno država članica. Barroso je u velikoj mjeri bio birokrat, a njegove dvije Komisije nerijetko ekstenzija najmoćnijih članica, najviše Njemačke koja je posljednjih godina učvrstila poziciju najutjecajnije članice EU bez čijeg se kimanja ništa ne događa. Juncker bi to mogao promijeniti jer po prvi put u povijesti EU, predsjednik je izabran kao izravna posljedica izbora za Europski parlament što mu, barem u načelu, daje snažniju legitimnost i veliku naklonost Parlamenta. Svoj tim od 27 povjerenika tako je i koncipirao predloživši iskusne političare, točnije četiri bivša premijera, osam specijalista za vanjske poslove, 11 stručnjaka u području financija i sedam 'starih' povjerenika. S takvom ocjenom slaže se i Marijana Petir, zastupnica u Europskom parlamentu koja vjeruje kako 'Juncker ima za cilj ustrojiti Komisiju koja će funkcionirati kao europska vlada, a ne kao birokratizirani sustav'. Takav raspored ujedno i ukazuje na njegove prioritete u području gospodarstva i vanjskih poslova.

>>>Cijeli tekst pročitajte u novom broju Lidera.