Wall Street čeka skup bankara

Na Wall Streetu su prošloga tjedna cijene dionica pale, nakon šest tjedana neprestanog rasta, a može li se nastaviti uzlazni trend ovisi o tome što će u vezi poticajnih mjera kazati središnji bankari na skupu u Jackson Holeu.

Dow Jones indeks prošloga je tjedna pao 0,9 posto, na 13.157 bodova, dok je S&P 500 oslabio 0,5 posto, na 1.411 bodova, a Nasdaq indeks 0,2 posto, na 3.069 bodova. To je prvi tjedni pad tih indeksa nakon šest tjedana neprestanog rasta.
Nada ulagača da će Fed pokrenuti novi, treći krug kvantitativnog popuštanja monetarne politike i tako potaknuti rast američkog gospodarstva podržava tržište već dva mjeseca.
No, u posljednje se vrijeme makroekonomski podaci u SAD-u poboljšavaju, pa se pojavila bojazan da će američka središnja banka pričekati još neko vrijeme prije nego što uvede nove poticajne mjere. A to bi moglo narušiti uzlazni trend cijena dionica.
Zbog toga je prošloga tjedna VIX 'indeks straha' Čikaške burze opcija skočio gotovo 13 posto, što pokazuje da ulagači pojačano osiguravaju svoje portfelje od mogućeg pada cijena dionica.
Ulagači s nestrpljenjem čekaju skup središnjih bankara u Jackson Holeu u Wyomingu krajem tjedna jer se nadaju da će predsjednik Feda Ben Bernanke tada biti jasniji po pitanju što središnja američka banka kani poduzeti.
„Retorika u vezi toga što možemo očekivati je malo pozitivna, malo negativna. S približavanjem tog skupa, moguće su veće oscilacije cijena, ovisno o glasinama“, kaže Michael Matousek, analitičar u tvrtki U.S. Global Investors.
U posljednjih šest tjedana S&P 500 indeks porastao je gotovo 5 posto, što bi moglo značiti da je novi krug kvantitativnog popuštanja monetarne politike tzv. QE3 već ugrađen u cijene dionica.
„Mislim da je QE3 već ugrađen u cijene, pa ne očekujem veće pomake ako bude i najavljen. No, ako se zadrži status quo, što mi se čini izglednije, to bi moglo biti veliko razočaranje“, kaže Matousek.
Ulagači se nadaju i novim mjerama Europske središnje banke za suzbijanje dužničke krize, s obzirom da je nedavno njezin predsjednik Mario Draghi poručio da će učiniti sve za spašavanje eura.
No, ideja da bi središnja banka kupovala obveznice prezaduženih članica eurozone, kao što su Španjolska i Italija, i tako smanjila visoke cijene zaduživanja nema baš bespogovornu podršku.
Stoga će se pažljivo pratiti svaka izjava europskih dužnosnika koja bi mogla značiti podršku ili protivljenje takvom načinu rješavanja dužničke krize.