Prethodne godine dogodilo se ono neizbježno - generacija milenijaca postala je najzastupljenija u svijetu rada, a njezin udjel samo će rasti postepenim umirovljavanjem generacije baby boomera. Procjenjuje se da će do 2030. godine milenijci činiti dvije trećine radne snage. Tempo promjena potaknut razvojem tehnologija pridonio je da se o karakteristikama milenijaca raspravlja više nego o ijednoj prethodnoj generaciji, piše InnovationEnterprise.
Iako su prema nekim stereotipima pripadnici ove generacije problematični, ne može se zanemariti činjenica kako su oni daleko najinovativnija radna snaga. Jedinstven pogled na to kako se posao može izvesti mogu zahvaliti odrastanju uz internet i tehnologiju, ali upravo zbog toga milenijci imaju drugačija očekivanja kojih svi poslodavci moraju biti svjesni žele li privući ili zadržati ovu vrijednu radnu snagu.
Porast prakse poslovanja preko oblaka učinio je rad na daljini održivijim i dao priliku poduzećima da promijene način rada. Prema Forbesu, čak 85% milenijaca želi raditi raditi na daljinu i tako 100 posto svog vremena, a 54% želi ih fleksibilno radno vrijeme. Takav način razmišljanja proizlazi iz neprestane povezanosti na internet, mogućnosti za samostalan rad i osjećaja da je nepotrebno uz ionako naporan radni dan putovati do zakrčenog centra grada.
>>>Milenijci donose nove ideje te stalno pokušavaju unaprijediti već postojeće procese
Osim što je lagodniji, rad na daljinu ima i pozitivan učinak na poslovanje. Za manje tvrtke, sredstva ušteđena na iznajmljivanje poslovnog prostora mogu se uložiti u isplativija područja. Tvrtke mogu zaposliti talentirane ljude iz cijelog svijeta i ne moraju voditi računa o tome da zaposlenik živi na razumnoj udaljenosti od poslovnice. Također, štedi se i na putnim troškovima.
Ono što zabrinjava poslodavce vezano uz rad na daljinu je gubitak suradnje - ako svi zaposlenici nisu zajedno na istom mjestu, izolirat će se i izostat će inovativne ideje. Međutim, tu u pomoć uskaču internetski programi za komunikaciju unutar poslovnog tima poput Slacka koji omogućuje dijeljenje dokumenata u stvarnom vremenu, a o istima se može odmah i raspraviti bez napuštanja radnog mjesta.
Stvaranje novih standarda komunikacije i osiguravanja produktivnosti zabrinjava neke tvrke, ali što više naprednih tvrtki prigrli ovaj način rada, više tradicionalnih tvrtki će ih slijediti.
Što se djelatnika tiče, rad na daljinu omogućuje im fleksibilan način života. U istraživanju koje je proveo FlexJobs 2015. godine, 84% milenijaca izjavilo je da želi bolju uravnoteženost između posla i privatnog života, a ukidanje radnog vremena od 9 do 17 sati dobar je početak da to ostvare. Kompanije poput Applea, American Expressa, Deloittea, UnitedHeatha i Della već su u praksi usvojile programe rada na daljinu. Kako udio milenijaca u svijetu rada samo raste, mnogim tvrtkama postat će prioritet učiniti sve da oni budu zadovoljni. Rad na daljinu ne znači gubitak kontrole nad radnom snagom, već mogućnost da se poslovanje dovede na novu razinu. Pitanje je samo koliko će vremena proći dok poslodavci to ne shvate.
>>>Stižu centenijalci – slični su milenijcima, ali na steroidima