Hoće li Martina Dalić slušati sebe ili Škegru - pitanje je sad

Piše: Miodrag Šajatović
[email protected]

Kosoričin savjetnik Škegro savjetuje prodaju hrvatskih šuma i voda građanima. Odličan izborni spin. Ali treba reći da bi tako šume i vode brzo završile u rukama stranaca.

U utorak navečer, kao što je to već uobičajeno, TV snimatelji postavili su svoje kamere pred sjedište HDZ-a u Zagrebu i usmjerili ih na izlazna vrata s kojih premijerka Jadranka Kosor, ujedno predsjednica vladajuće stranke, nakon stranačkog predsjedništva daje izjave. Ovog puta nije bilo najvažnije što premijerka govori, nego tko stoji iza njezina desnog ramena.  A na tome strateškome mjestu u kadru je stajala nova ministrica financija Martina Dalić. Sigurno ne slučajno. Postaje jasnije da je upravo ona posljednja karta, posljednji adut od kojeg uvelike ovisi sudbina premijerke Kosor. Dobro, premijerka igra i na završetak (upitan) pregovora s EU, procese vezane uz korupciju, čišćenje HDZ-a od što više kompromitiranih čelnika... ali sudbina joj ipak ovisi o tome hoće li joj ministrica financija održati bar prividnu ekonomsku i socijalnu stabilnost do izbora.

Oživljavanje mrtvih kredita Uoči Nove godine premijerka Kosor najavila je da će njezin novi ekonomski tim svakih mjesec dana provoditi inventuru učinjenoga. Bude li se držala roka, prva ispitna postaja morala bi biti sljedeći tjedan. U krugovima velikih banaka može se saznati kako je ministrica Dalić kao svoj prioritet na početku ministrovanja odabrala oživljavanje zamrlih HBOR-ovih kredita iz programa A i B. Stup na kojem je premijerka gradila optimizam oko svog Programa ekonomskog oporavka u PowerPointu zapravo se urušio. Pojednostavljeno, skupe kredite za spas tvrtki mogle su dobiti tvrtke kojima on - nije bio potreban. Sad će biti zanimljivo vidjeti koja je nova pravila igre donedavna privatna bankarica Dalić dogovorila s velikim bankama. Njezin drugi test razvijanje je odnosa s guvernerom središnje banke Željkom Rohatinskim. On već dulje najavljuje da je spreman otpustiti kreditni potencijal uz uvjet da krediti završe kod poduzetnika koji se bave proizvodnjom i izvozom (a ne rentijerskim ulaganjem love u državne obveznice). A nije baš previše voljan otpuštati novac ni da bi se ‘pumpala’ državna potrošnja.

Koliko god čovjek želio da nova ekipa u Banskim dvorima donese stvarni preokret trendova, toliko mora biti oprezan. Vlada je već prije godinu dana pokušala smanjiti neplaćanje u zemlji kad su se javna poduzeća tjerala da uzmu kredite i poplaćaju dospjele obaveze. Ako su to i učinila, makrorezultata nije bilo jer se nelikvidnost povećala za dodatnih devet milijardi kuna. Tako bi se i sad moglo dogoditi da tvrtke dobiju nešto novca za plaćanje dugova (opet najprije državnom proračunu?) i da to bude puštanje vode u pustinju.Bankar koji svaki dan u uredu ima poduzetnika čija je tvrtka već zrela za stečaj priznaje da može pomoći jedino ako je taj poduzetnik došao s ugovorenim novim poslom. Nekretnine su mu ionako pod hipotekom, pa preuzimanje potraživanja za budući posao ostaje jedino jamstvo na temelju kojeg se može dati kredit. A do ugovora za nove poslove nije lako doći. Pogotovo tvrtkama orijentiranima samo na domaće tržište. Mnogi počinju shvaćati kako bi im bilo pametnije da su se prije orijentirali malo i na izvoz, jer to je u kratkom roku gotovo neizvedivo.

Prodaj sve strancima!? To bi moralo postati jasno i vladajućoj garnituri, ali kako ona sporo uči i stalno kasni u lutanjima, može se dogoditi da kad shvati koji je jedini izlaz nacionalne ekonomije - bude kasno. Pogotovo kad Borislav Škegro, 'čarobnjak iz Oza' koji iza zavjese upravlja mnogim Kosoričinim ekonomskim idejama (a možda i Dalićkinim), sad predlaže da se građanima odmah prodaju HEP, Hrvatske autoceste, Zagrebački holding, Hrvatske šume, Hrvatske vode... Škegrine su ideje s malom stankom konstanta u vođenju hrvatske ekonomije koja je došla do ruba ponora. Sad kreator predlaže - velik korak naprijed. Vladi trebaju milijarde da zakrpa rupe stvorene u ovih sedam godina vladavine HDZ-a. Pa se sve lijepo rasproda. Ideja je i dobra za izbore jer će građani opet moći uzimati margin-kredite, kupiti jeftinije dionice npr. Hrvatskih šuma i za koji ih mjesec skuplje prodati strancima. Poznato iz Inina slučaja? A poslije liti krokodilske suze što strani vlasnici dižu cijenu prolaska autocestom, poskupljuju vodu ili uništavaju ‘naše šume’.Najgore je što prodaja posljednjih komada obiteljskog srebra ne bi bila utrošena na stvaranje zdrave, izvozne hrvatske ekonomije, nego na održavanje sadašnje strukture na vlasti. Iskusan kroničar zbog svega toga u velikoj zabrinutosti čeka prve poteze trenutačnih kreatora ekonomske sudbine Hrvatske.