Nezaposleni su 'izvan zakona' čim im istekne pravo na naknadu

Zbog čega od ovrhe ne bi bile zakonski izuzete dvije trećine autorskih honorara (do iznosa dvije trećine plaće) ili samo trećina honorara (od iznosa većih od prosječne plaće)?

piše Ivica Grčar
[email protected]

Javila mi se kolegica novinarka koja se bori s nedaćama možda i većima od dijela onih o kojima čitatelji inače javljaju. Kolegica je u četrdesetoj godini ostala bez zaposlenja, isteklo joj je pravo na naknadu za nezaposlene i otad preživljava 'tezgarenjem' po medijima. Nema nikakvu zaštitu, a i u Sindikatu novinara doživljavaju je kao osobu koja radom 'na crno' nelojalno konkurira zaposlenim novinarima. Kolegica pita iaju li nezaposleni mogućnost otvoriti tzv. zaštićeni račun s kojega ovrhovoditelji ne mogu plijeniti sve do zadnje lipe i tako nesretnog dužnika ostaviti bez ikakvih sredstava za život? Nadležni kažu ‘da, naknade za nezaposlene izuzete su od ovrhe’. Ne odustajem otprve od propitivanja i pitam može li zaštićeni račun otvoriti i nezaposlena osoba kojoj je isteklo pravo na naknadu za nezaposlene? E, ne može, odgovaraju mi, jer takva osoba više nema primitke koje se izuzima od ovrhe.

Nakaradni sustav
Pojednostavnjeno, osoba s milijunskom ušteđevinom ostane bez posla, prima naknadu za nezaposlene i ‘zaštiti’ iznos te naknade otvaranjem u Fini tzv. zaštićenog računa. Usporedno, osoba kojoj je isteklo pravo na naknadu za nezaposlene i koja više nema nikakvu ušteđevinu, za minimalne honorare ‘tezgari’ po medijima, ali joj sa žiro-računa ovrhovoditelji plijene sve do zadnje lipe tako da doslovno nema od čega živjeti. O tome nakaradnom sustavu još više govori informacija da se prema Fininu tumačenju na zaštićene račune ne smiju usmjeravati ni naknade za prijevoz na posao, naknade za putne troškove službenih putovanja itd. 

Tako radnici s malim primanjima ne mogu otići ni na službeni put.  Propisom se određuje što je zaštićeno: dvije trećine plaće onima koji imaju plaću manju od prosječne, odnosno samo trećinu plaće onima koji imaju plaću veću od prosječne u Hrvatskoj. Još su od ovrhe izuzeti mirovine i primanja od socijalne skrbi, dječji doplatak i stipendije učenika i studenata te spomenute naknade nezaposlenima. Svi ostali primici ne mogu se zaštititi od ovrhe. Pisao sam nedavno u ovoj rubrici o tome kako i majkama (i njihovoj djeci) bešćutni poreznici unatoč formalnom izuzeću od ovrhe ipak plijene dječji doplatak, jer neuke majke nisu znale da i dječji doplatak moraju zaštititi ‘postupkom otvaranja zaštićenog računa u Fini’. Pisao sam i o tome kako poreznici zaračunavaju bankrotiranim obrtnicima i malim poduzetnicima doprinose i za razdoblje u kojemu nisu imali nikakvog prometa na računu, jer su tobože uživali prava iz obveznih osiguranja. Sve uzalud!

Izigravanje vjerovnika
Pitanje je jednostavno, zbog čega od ovrhe ne bi bile zakonski izuzete dvije trećine autorskih honorara (do iznosa dvije trećine plaće) ili samo trećina honorara (od iznosa većih od prosječne plaće)?  Činovnici me uvjeravaju da to nije moguće jer je nemoguće razabrati komu je honorar dodatni primitak uz plaću, a komu je to jedini primitak. Ma dajte, odgovaram, a čemu onda služi OIB i komu on treba? Ili, s koliko se to računa isplaćuju dječji doplaci da ih u Fini ne mogu razabrati od ostalih primitaka kao izuzete od ovrha bez obzira ‘sjedaju’ li na (ne)zaštićene račune?
U Fini se provodi cjelokupan platni promet i nema tehničkih ili tehnoloških zapreka da se putem Jedinstvenog registra računa onima koji otvaraju zaštićeni račun ne kontroliraju i svi ostali računi ‘razbacani’ po poslovnim bankama, pa i oni sa štednim depozitima. E, to bi bilo zadiranje u privatnost, upozoravaju me. Ne vjerujem, prije se tu radi o tome da se dužnicima s milijunskim 'ušteđevinama' omogući da izigraju vjerovnike.

Pozivamo poduzetnike da iznesu svoje probleme. Tragom vaših napisa, upućivanjem na apsurde u pojedinačnim slučajevima upozoravat ćemo na nedostatke sustava u cijelosti i tako poduprijeti čitatelje Lidera kao pojedince u njihovim neravnopravnim sporovima s glomaznom državnom upravom.
Kontakt:
e-pošta: [email protected]
tel. 01/6333-524
adresa: Ivica Grčar, Lider,
Savska 41, 10144 Zagreb