Vojno osposobljavanje: Teret će snositi i poslodavci, a ne samo radnici
Vojno osposobljavanje
Iako će temeljno vojno osposobljavanje trajati znatno kraće od nekadašnjega obveznog vojnog roka, nova obveza i dalje će znatno utjecati na radne odnose
pišu: Mia Kalajdžić, partnerica; Antonio Sabljić,odvjetnik, Odvjetničko društvo Bardek, Lisac, Mušec, Skoko i partneri
Gotovo dva desetljeća od ukidanja obveznoga vojnog roka, u studenome 2025. na snagu su stupile izmjene Zakona o obrani i Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske kojima je, između ostalog, ponovno uvedeno obvezno služenje vojnog roka – sada pod nazivom 'temeljno vojno osposobljavanje' (TVO).
Povratak temeljnog vojnog osposobljavanja imat će izravne posljedice na radne odnose i najviše će ih osjetiti poslodavci koji zapošljavaju mlađu radnu snagu.
Prvi naraštaj ročnika bit će novaci rođeni 2007., odnosno oni koji 2026. navršavaju devetnaest godina. Iako se obveza temeljnoga vojnog osposobljavanja ponajprije odnosi na novake koji u određenoj kalendarskoj godini navrše devetnaest godina, u iznimnim slučajevima poziv na služenje mogu dobiti i stariji novaci, sve do isteka tridesete godine života. Na temeljno vojno osposobljavanje mogu biti upućeni i oni koji se na obuku prijave dragovoljno.
Ide i novčana naknada
Prvi pozivi na zdravstvene preglede poslani su potkraj prosinca 2025., a početak obuke za prvi naraštaj ročnika očekuje se početkom ožujka ove godine. Svi koji budu ocijenjeni sposobnima za vojnu službu, bit će upućeni na dvomjesečnu obuku. Pojedinci koji zbog svojih vjerskih ili moralnih uvjerenja iskažu priziv savjesti bit će upućeni na služenje civilne službe, koja će trajati dulje: tri mjeseca u tijelima državne uprave ili četiri mjeseca u tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave.
