Jedan od razloga zabrinjavajućih podataka o zapošljivosti diplomanada neadekvatna je prilagodba fakutetskih programa potrebama tržišta rada
Sve manje diplomiranih studenata prvo zaposlenje pronalazi u struci, sve ih se više zapošljava u javnom sektoru, a studiji ih bolje pripremaju za nastavak obrazovanja nego za pronalazak posla, zaključci su istraživanja Agencije za znanost i visoko obrazovanje o zapošljivosti studenata koji su završili studij u ak. god. 2018./2019.
– Djeca nisu sigurna što je njihov poziv. S osamnaest godina dođu na fakultet, silom prilika ga završe i onda ne žele raditi u tom području – objasnio je Glunčić.
Poslodavci 'uzimaju' studente
Alarmantan je i podatak da pet posto diplomiranih studenata odmah nakon završetka studija odseli u inozemstvo, što je porast u odnosu na 2017. godinu prije od 4,2 posto. Šezdeset posto zaposli ih se u roku od godinu dana, 20 posto ih nastavi studirati, a 15 posto ih ostane nezaposleno.
Kao razloge nezaposlenosti studenti su naveli nedovoljnu ponudu poslova u struci (45,1 posto), do čega dolazi, Glunčić vjeruje, zbog toga što dio njihovih kompetencija nakon izlaska sa studija nije dovoljno dobar da bi pronašli posao u struci. Nisu ni usklađene s tržištem rada gdje se konstantno pojavljuju novi poslovi za koje se studiji ne prilagođavaju.
Pada i povjerenje u Hrvatski zavod za zapošljavanje, jer se samo 18 posto diplomanata zaposlilo preko HZZ-a, dok su se ostali zaposlili samoinicijativno. Razlog tomu možda se krije u činjenici da na velikom dijelu studija poslodavci direktno 'uzimaju' kadrove, smtra Gluvčić i zaključuje da je u Hrvatskoj potrebno karijerno usmjeravanje.
Dobar dio ih vjeruje da za dobivanje posla 'treba imati vezu' i da su brojni natječaji namješteni. Studenti sa stručnih studija zapošljavaju se brže, a oni sa sveučilišnih studija sustižu ih kasnije.
Čak 41,9 posto ispitanika nakon diplome zaposlilo se u javnom ili državnom sektoru, što je povećanje od 4,2 posto u odnosu na istraživanje iz 2017. godine. Pri tomu se u javnom sektoru češće zapošljavaju žene (47,9 posto) u odnosu na muškarce (25,7 posto).
Hrvoje Balen, predsjednik Udruge ICT-a u Hrvatskoj udruzi poslodavaca te suosnivač i član Uprave Algebre, na okruglom je stolu rekao da rezlog možda leži u tome što 'nekad javni sektor ima atraktivnija radna mjesta u nekim dijelovima zemlje nego privatni'.
'Soft skills' možda su rješenje
– Sve je manji utjecaj toga kakvu netko ima kvalifikaciju u odnosu na to što netko zna i želi raditi. Budućnost je i u mikrokvalifikacijama i u cjeloživotnom učenju. Važno je kakav čovjek ima stav. U nekim strukama stručna znanja su ključna, npr. u ICT sektoru, no u nekim drugima možda ovi 'soft skillovi' mogu prevladati – dodao je Balen.
– Moramo napraviti veće iskorake u informiranju studenata, ali i učenika. Trebala bi se promijeniti ona 'bolje imati bilo koju diplomu nego je ne imati' – zaključio je Vidiš.
Upravo zato Ministarstvo znanosti i obrazovanja potiče visokoobrazovne institucije da prate što se događa sa studentima i nakon što odu sa sveučilišta, ne samo dok studiraju, dodala je Marina Crnčić Sokol, voditeljica Odjela za strategiju i razvoj visokog obrazovanja u Ministarstvu.
Najuspješniji oni s kombinacijom vještina
Mojca Domiter, izvršna direktorica Atlantic Grupe za Ljudske potencijale i kulturu, istaknula je da njima većinom trebaju zaposlenici sa srednjom stručnom spremom i to iz strukovnih škola. Primjećuje da su zaposlenici ti koji sve češće biraju gdje žele i što žele raditi.
– Polako se i u ovoj regiji pretvaramo u tržište koje je orijentirano prema zaposlenicima. To je dobro jer je presudno što ljudi žele raditi i gdje žele raditi jer je to puno važnije od formalno stečenog znanja.
Studenti najčešće nemaju dobro razvijenu sliku kakva vrsta posla ih čeka i što znači raditi u korporaciji. Velik dio uvođenja u posao jest učenje o tome što znači biti bio tima, kolektiva, organizacijske kulture itd.
Druga stvar, naš posao sve više zahtijeva određenu vrstu multidisciplinarnosti. Najuspješniji su oni koji su tijekom karijere kombinirali više znanja i sektora. Izuzetno nam treba profil ljudi koji imaju znanja iz psihologije, marketinga i data analyticsa, a ne možemo ih naći – požalila se Domiter.
Upravo da bi doskočili tom problemu, a i kako bi studentima omogućili dodatna usavršavanja, Sveučilište u Rijeci sklopilo je suradnju s Courserom, online platformom za tečajeve. Kako je objasnila Marta Žuvić, prorektorica za studije, studente i osiguravanje kvalitete riječkog Sveučilišta, studenti mogu sami procijeniti koja znanja im fale i uz Courseru upotpuniti svoje vještine.
