SMILE Incubator: Nova generacija digitalnih lidera koja mijenja ruralnu Hrvatsku

Hrvatsko se gospodarstvo već godinama suočava s dva strukturna, međusobno duboko povezana izazova: kroničnim odljevom mozgova i dramatičnom depopulacijom ruralnih područja. Dok gradska središta i razvijenije regije uspijevaju amortizirati ove pritiske, hrvatska unutrašnjost i ruralni krajevi ubrzano gube svoj najvrjedniji resurs, mlade, obrazovane i ambiciozne ljude.

Upravo se tim pitanjem bavi SMILE Incubator, međunarodni projekt koji okuplja 20 organizacija iz 14 zemalja Podunavske regije. Projekt se provodi od 2025. do 2027. godine uz financiranje kroz Interreg Danube Region Programme, a jedan od partnera je i veleučilište RIT Croatia.

Na čelu ovog znanstveno-stručnog tima s hrvatske strane stoje dvoje uglednih profesora: dr. sc. Martin Žagar, profesor stručnog studija na studiju Informacijskih tehnologija te dr. sc. Jasminka Samardžija, profesorica stručnog studija u trajnom izboru na studiju Međunarodnog poslovanja.

Tehnologija briše granice, a leadership stvara vrijednost

- Iz tehnološke perspektive, digitalne tehnologije danas uklanjaju velik dio ograničenja koja su desetljećima obilježavala ruralna područja - objašnjava dr. sc. Martin Žagar. 'Rad na daljinu, e-trgovina, digitalne platforme, umjetna inteligencija i online obrazovanje omogućuju da pojedinac posluje globalno, a pritom ostane živjeti u svojoj lokalnoj zajednici. Međutim, tehnologija sama po sebi nije dovoljna.'

Kako ističe Žagar, ključni je izazov razvoj digitalnih kompetencija koje nadilaze puko pretraživanje interneta. To uključuje kritičko promišljanje, upravljanje podacima, kibernetičku sigurnost i rješavanje konkretnih poslovnih i društvenih problema. Tu na scenu stupa koncept digitalnog leadershipa, koji u okviru projekta SMILE ima sasvim novu definiciju.

- Jedan od najvećih izazova današnjice nije samo kako zadržati mlade u ruralnim sredinama, već kako im omogućiti da upravo ondje vide priliku za osobni i profesionalni razvoj - naglašava dr. sc. Jasminka Samardžija. 'Digitalni leadership u tom kontekstu ne promatramo kao sposobnost korištenja društvenih mreža, već kao skup kompetencija koje mladima omogućuju da prepoznaju potrebe svoje zajednice, okupe ljude oko zajedničke ideje i koriste digitalne tehnologije kako bi pokrenuli pozitivne društvene i gospodarske promjene'.

Društvene mreže u ovom projektu prestaju biti kanali za zabavu i postaju infrastruktura za stvaranje društvenog i gospodarskog kapitala, promociju lokalnih proizvoda te razvoj poduzetničkih inicijativa. Cilj je transformirati svakodnevnu digitalnu prisutnost mladih u strukturirane poslovne vještine.

Zajednički pristup razvoju digitalnih kompetencija u 14 država

SMILE Incubator se oslanja na tri čvrsta i dinamično povezana stupa aktivnosti. Prvi je strategija utemeljena na dokazima (Evidence-Based Strategy), koja kroz detaljno istraživanje i audit donosi jasnu sliku o trenutačnom stanju digitalne pismenosti i sudjelovanja mladih diljem Podunavlja.

Drugi stup je izgradnja suradničke mreže (Cooperation Network), s naglaskom na duboko povezivanje akademske zajednice, nevladinih udruga, javnih institucija te malih i srednjih poduzeća. Treći, izrazito praktičan stup, usmjeren je na izgradnju kapaciteta (Capacity Building) kroz razvoj konkretnih kurikuluma, alata za obuku, organizaciju natjecanja te dodjelu digitalnih certifikata. Usporedba podataka iz čak 14 država Dunavske regije omogućuje kreiranje robusnijih i primjenjivijih rješenja nego što bi to bio slučaj s izoliranim nacionalnim projektima. Budući da se sve ove zemlje suočavaju sa sličnim izazovima depopulacije i nejednakog regionalnog razvoja, zajednička platforma omogućuje brzu razmjenu najboljih praksi.

Iskustveno učenje: RIT Croatia kao most prema praksi

Kao visokoobrazovna institucija koja spaja američke i europske standarde, RIT Croatia u ovaj konzorcij unosi svoju prepoznatljivu filozofiju, iskustveno učenje. To znači da se znanstveni uvidi i tehnološka rješenja odmah primjenjuju na stvarne izazove lokalnih zajednica.

- Naš je cilj znanstvene uvide pretvoriti u konkretne obrazovne sadržaje, modele i partnerstva - ističe Samardžija. 'Digitalni leadership povezuje tehnologiju, poduzetništvo, komunikaciju i razvoj ljudskog kapitala te mladima omogućuje da ideje pretvore u projekte s društvenom i gospodarskom vrijednošću'.

Projekt zato razvija praktični kurikulum koji objedinjuje digitalne kompetencije, kritičko promišljanje, timski i projektni rad, poduzetnički način razmišljanja te etičku primjenu umjetne inteligencije. Cilj je osnažiti mlade za razvoj vlastitih karijera i zajednica u kojima žive.

S tehnološke strane, RIT Croatia osigurava da svi razvijeni alati budu primjenjivi u stvarnim uvjetima na terenu, koji u ruralnim sredinama često nisu idealni.

- Naše iskustvo u razvoju digitalnih rješenja, podatkovnoj analitici, umjetnoj inteligenciji i obrazovnim tehnologijama omogućuje nam da projektne alate oblikujemo tako da budu primjenjivi i skalabilni - objašnjava Žagar. 'Posebno nam je važno da rješenja ne budu ovisna o idealnim uvjetima, nego prilagođena različitim razinama povezivosti, dostupnosti opreme i digitalnih kompetencija. Tehnologiju zato ne promatramo kao zaseban sloj projekta, nego kao infrastrukturu koja mora omogućiti suradnju i održivost'.

Prve spoznaje s terena: Mladi imaju vještine, ali nemaju strukturu

Provedene aktivnosti i istraživanja unutar prvog stupa projekta već su donijeli iznimno zanimljive podatke o digitalnoj pismenosti u hrvatskim ruralnim krajevima. Pokazalo se da mladi posjeduju izvrsne bazične digitalne vještine, no problem leži u načinu na koji ih kanaliziraju.

- Mladi poznaju alate, ali često nemaju dovoljno prilika, podrške ni povjerenja da ih koriste za pokretanje promjena - navodi Žagar. 'U ruralnim sredinama tome se pridružuju dodatni izazovi: neujednačena kvaliteta infrastrukture, slabija dostupnost edukacije, manji broj organizacija koje rade s mladima i ograničena povezanost s mentorima, poduzetnicima i institucijama'.

Istraživanje je jasno potvrdilo da problem nije nedostatak talenta, već nedostatak strukture koja bi taj talent prepoznala i usmjerila prema poduzetništvu i društvenom angažmanu.

Ekosustav u kojem biznis i mladi rastu zajedno

Kako bi se taj strukturni nedostatak riješio, SMILE Incubator ne tretira mlade kao izoliranu skupinu, već nastoji izgraditi cjeloviti lokalni ekosustav u kojem partnerski djeluju obrazovne institucije, udruge, lokalna samouprava i privatni sektor.

U tom ekosustavu, mala i srednja poduzeća imaju nezamjenjivu ulogu. Poslovna zajednica ne bi trebala na ovaj projekt gledati kao na društveno odgovorno poslovanje, već kao na izravnu investiciju u vlastitu buduću radnu snagu i inovacijski potencijal.

- Mala i srednja poduzeća mladima mogu ponuditi stvarne poslovne izazove, mentorstvo, praksu i mogućnost razvoja rješenja koja odgovaraju potrebama tržišta - kaže Samardžija. ' Istodobno, poduzeća dobivaju priliku rano prepoznati talente, uključiti mlade u razvoj inovacija i izgraditi dugoročnu bazu budućih zaposlenika i suradnika'.

Kako bi se dodatno potaknula ova suradnja, projekt razvija poseban sustav priznanja pod nazivom SMILE Incubator Badge. Za razliku od uobičajenih certifikata, ovo će se priznanje dodjeljivati organizacijama i tvrtkama koje sustavno i odgovorno ulažu u razvoj mladih lidera, mentorstvo i međusektorsko povezivanje.

Pogled prema 2027.: Što ostaje hrvatskom gospodarstvu?

Jedan od praktičnih dijelova projekta bit će predstojeća natjecanja u leadershipu koja će se provoditi u obliku simulacije stvarnih projekata u kojima će mladi u timovima rješavati konkretne probleme svojih lokalnih sredina.

Kada projekt završi, u rujnu 2027. godine, iza njega će ostati trajna infrastruktura u obliku modularnih kurikuluma prilagodljivih brzom razvoju tehnologije, praktičnih alata i stabilne mreže mentora.

- Hrvatskom gospodarstvu ostaju mladi osposobljeni za vođenje timova, razvoj digitalnih kampanja, oblikovanje lokalnih inicijativa, suradnju s institucijama i predstavljanje rješenja donositeljima odluka. Uz praktični kurikulum, mentorsku mrežu i konkretne akcijske planove, projekt jača ljudski kapital, zapošljivost i sposobnost ruralnih zajednica da zadrže mlade i pokrenu nove razvojne inicijative - zaključila je dr. sc. Samardžija.