Naslov članka nedavno objavljenoga u Business Insideru ‘Sjajne vijesti – društveni mediji se raspadaju‘ govori u prilog tomu da ljudi sve manje vremena provode na društvenim mrežama: manje su aktivni, manje objavljuju, rjeđe tvitaju, korisnički su im profili zapušteni. Članak naslovom čak i pozdravlja tu ideju.
Korisnici su, očito, umorni od mora sadržaja i sponzoriranih objava. Shvatili su da nemaju kontrolu nad sadržajem koji konzumiraju (iako se na prvu možda čini da imaju), a raznih društvenih mreža toliko je da ih jednostavno ne mogu sve ‘pohvatati‘. Čini se da nam je svijest o štetnosti instantnog zadovoljstva koje nam donose društvene mreže barem djelomično pomogla da se odmaknemo od takvih aktivnosti – ili to barem povremeno pokušamo. Međutim, nije uvijek sve onako kako se čini.
Percepcija istine
Istina je, kako se ono kaže, uvijek negdje između. Stvarna situacija u korištenju društvenih mreža znatno je drukčija od percepcije da ih ljudi sve manje upotrebljavaju i sve češće napuštaju, kaže profesor na Fakultetu političkih znanosti Domagoj Bebić.
– Društvene mreže i dalje imaju važnu ulogu u medijskoj konzumaciji, no treba napomenuti da se promijenio način na koji se upotrebljavaju. Odnosno, društvene mreže i dalje su dominantne u medijskom pejzažu, ali primjećujemo da se medijska prehrana transformirala. Prije su ljudi zajedno pratili televizijske programe i informativne emisije, što je poticalo na razgovor o istim temama.
Zbog individualizacije medijske potrošnje sada konzumiraju sadržaj prema vlastitim interesima, što uključuje teme poput fitnessa, prehrane, kriptovaluta. Siguran sam da nećemo doživjeti potpuni nestanak društvenih mreža, nego da će one evoluirati. Na kraju krajeva, kao što su činile i do sada. Očekujem da će se mijenjati kako bi odgovarale potrebama i željama korisnika te kako bi se nosile s izazovima koji se pojavljuju – objašnjava Bebić.
Nikad sjajnija budućnost
Da se broj korisnika društvenih mreža ne smanjuje, nego da se promijenio način njihova korištenja, potvrđuje i voditeljica Odjela za društvene medije u agenciji 404 Nina Klarin. Ako je suditi prema podacima, nikako ne možemo govoriti o zasićenju društvenim mrežama, kaže.
– Kao komunikacijska agencija svake godine pratimo globalni Data Digital Report koji sadržava sve relevantne podatke o korištenju društvenih mreža, među ostalim i broj korisnika – ukupan na društvenim mrežama i na pojedinoj društvenoj mreži – te vrijeme koje korisnici provode na njima. Iz godine u godinu ti brojevi kontinuirano rastu. Čak i Facebook, za koji se neko vrijeme govorilo da je postao nebitan, raste u svim demografskim skupinama. Društvene mreže evoluiraju u skladu s vremenom u kojem funkcioniraju i prilagođavaju se brže i od jednoga medija. I dalje se njima koristimo svakodnevno, i to najviše nego ikada. Najviše vremena provodimo na njima, samo što su došla neka nova vremena, neke nove društvene mreže i promijenio se način konzumacije – govori Klarin koji, naprotiv, smatra da budućnost društvenih mreža nikada nije bila sjajnija.
– Tržište je sazrelo, brendovi točno znaju koliku im vrijednost donose društvene mreže, ulaganja u njih nikada nisu bila veća. Čini se da nas čeka nikada zanimljivija era društvenih mreža – smatra Klarin.
Grupe sve dominantnije
Popularnije od društvenih mreža, s kojima živimo već gotovo dvadeset godina, u posljednje su vrijeme različite grupe i zajednice, nerijetko na društvenim mrežama, poput onih na Facebooku i WhatsAppu te Viberu, Signalu i Telegramu. Klarin to objašnjava izjavom da korištenje i popularnost pojedinih segmenata društvenih mreža ovise o tome ‘što osoba u tom trenutku želi postići svojom akcijom‘.
– Svaki komunikacijski kanal ima svoje posebnosti i zakonitosti. Nikako ne možemo, primjerice, uspoređivati WhatsApp i TikTok jer nam služe potpuno drukčijoj svrsi. Ako govorimo o povezivanju s prijateljima i obitelji, tu ćemo prednost svakako dati WhatsAppu i Facebooku te grupama na njemu, koje su postale iznimno popularne posljednjih godina. Ako je pak riječ o svakodnevnom korištenju društvenih mreža u svrhu zabave, edukacije, pretraživanja informacija, govorit ćemo o Instagramu, YouTubeu, TikToku, LinkedInu i ostalima – objašnjava Klarin.
Bebić ističe da je situacija u vezi s korištenjem mobilnih uređaja i aplikacija mnogo složenija zato što je mobitel od 2018. dominantan medij, na njemu ljudi provode velik dio svoga vremena i svaki od njih ima svoje preferencije i navike u upotrebi mobilnih aplikacija. Online grupe danas imaju važnu ulogu u svakodnevnom životu ljudi i vrijedne su za razmjenu ideja i informacija.
– Mobilni uređaji postali su središnji dio naše svakodnevice, često zamjenjuju čak i tradicionalne rituale kao što je ispijanje jutarnje kave. Ljudi nerijetko imaju različite grupe na svojim mobilnim uređajima koje su važne za njih, bilo da je riječ o privatnim bilo poslovnim kontaktima. Mobilni uređaji omogućuju dinamičnu komunikaciju i razmjenu informacija, a društvene mreže više nisu dominantne kao nekad – kaže Bebić.
Čudni mjehurići
Kao još jedan izazov za društvene mreže Bebić smatra stvaranje tzv. medijskih mjehurića (engl. bubbles), što smo prije nazivali ‘eho-komorama‘. Naime, ljudi danas često konzumiraju sadržaj s kojim se slažu, koji ih zanima, pa se istodobno izoliraju od drukčijih perspektiva, što može otežati komunikaciju o društveno važnim temama. Zbog toga, smatra Bebić, treba poticati raznolikost perspektiva i konstruktivne razgovore.
Za broj korisnika, načine korištenja društvenih mreža, dolazak inovativnih i kreativnih mreža, dakle, komunikacijski stručnjaci ne trebaju se brinuti jer društvene su mreže ovdje da bi ostale. Stručnjaci se slažu da će njihova budućnost, kao i budućnost cijeloga svijeta, najviše ovisiti o – tehnologiji. Budućnost komunikacije bit će sve specijaliziranija i posredovana tehnologijom, a to vrijedi i za medijske procese, smatra Bebić, no što se tiče dominacije društvenih mreža, kaže da je teško predvidjeti budućeg lidera.
– TikTok i platforme koje kombiniraju šoping i gejming, kao što je Temu, trenutačno su među najpopularnijima, no očekuje se da će se pojaviti nove koje će brzo rasti, a aplikacije će se sve više povezivati kako bi pružile individualno prilagođena medijska iskustva. Ta promjena znači da ćete teže primijetiti medijske fenomene, osim ako ne postanu viralni, s desecima milijuna pregleda. Klasični medijski forumi više nisu jednako važni jer su zajednički prostori sada manje geografski ekskluzivni – objašnjava Bebić.
Zazivanje filtriranja
Klarin pak dodaje da tržište trenutačno najviše govori o upotrebi AI alata u komunikaciji i marketinškim kampanjama. S druge strane, uz razvoj tehnologije dolaze i izazovi. Klarin kao jedan od najvećih ističe širenje lažnih vijesti najrazličitijim kanalima, ‘koje nikada nije bilo jednostavnije‘.
– Cijela komunikacijska i medijska industrija trebaju naći način za filtiranje takvih vijesti i preuzeti svoj dio odgovornosti. Težnja za zaradom, koja za sobom vuče senzacionalizam i lažne vijesti, nikako ne bi smjela zasjeniti društvenu odgovornost. Društvena odgovornost komunikacijskih i medijskih kuća nikada nije bila veća, a vrijeme u kojem se nalazimo zahtijeva da provedemo konkretne mjere kako bismo zaštitili one najugroženije i najizloženije takvu sadržaju, djecu i mlade – zaključuje Klarin.
Ključne promjene
Možda će se privatni sektor uspjeti bolje prilagoditi promjenama u komunikaciji i medijima, a društveni će se, uključujući političku scenu, možda suočiti s izazovima u globalnom kontekstu i regulacijama, misli Bebić navodeći da će situacija ostati kompleksna i izazovna.
– Ne vidim nužno kraj društvenih mreža, ali predviđam nekoliko ključnih promjena i trendova koji bi ih mogli oblikovati. Prvo, vjerojatno će se nastaviti prilagođavati promjenama u tehnologiji i društvu. Primijetio sam da su neke društvene mreže već počele uvoditi nove značajke kao odgovor na zabrinutost korisnika zbog privatnosti i sigurnosti. Očekujem da će se takve promjene nastaviti kako bi se očuvalo povjerenje korisnika. Drugo, budućnost društvenih mreža može uključivati veće fokusiranje na kvalitetan sadržaj i korisničko iskustvo.
Ljudi su sve svjesniji negativnih učinaka prekomjerne upotrebe društvenih mreža na mentalno zdravlje, što bi moglo potaknuti platforme da promiču sadržaj koji educira, inspirira i pomaže korisnicima da se osjećaju bolje. Jednako će tako borba protiv dezinformacija i lažnih vijesti biti ključan izazov u budućnosti društvenih medija. Platforme će morati ulagati više napora kako bi osigurale vjerodostojnost informacija koje se dijele. Zbog izazova s medijskim mjehurićima i polarizacijom nadam se da će budućnost društvenih mreža donijeti rješenja koja potiču raznolikost perspektiva i konstruktivnu raspravu. To može uključivati bolje alate za filtriranje i predstavljanje različitih stajališta – misli Bebić.
Naposljetku, smrt su predviđali i tisku, televiziji, čak i radiju, a danas smo svjedoci da su sva tri medija itekako živa, u suživotu s društvenim mrežama.