Ovo otkriće dolazi samo nekoliko tjedana nakon što je glavni izvršni direktor Nvidije Jensen Huang prognozirao da su korisna kvantna računala još uvijek udaljena 20 godina - mnogo više nego što kompanije koje rade na tom polju tvrde
Iz Microsofta su prošlog tjedna priopćili da su otkrili novo stanje tvari za stvaranje kvantnog računala, čime je okončana dvadesetogodišnja borba u fizici koju su mnogi u kvantnom svijetu odbacili kao neizvedivu.
Američki tehnološki div je tako nadomak svetog grala računarstva, a kako su priopćili, u ovoj kompaniji vjeruju da će im ovo otkriće omogućiti izgradnju praktičnog kvantnog računala do kraja ovog desetljeća kao i mnoštvo drugih otkrića u ovom području.
Microsoftovo je otkriće rezultat godina istraživanja vrste čestica koje se sastoje od četvrtog agregatnog stanja koje je drugačije od krutog, tekućeg i plinovitog. Naime, postojanje tih čestica, poznatih kao Majorana fermioni, prvi put je teoretizirano 1937. godine te su se znanstvenici desetljećima borili da dokažu da ove čestice stvarno postoje. Sada je to uspjelo Microsoftu iako su znanstvenici još 2022. godine tvrdili da su uspjeli zabilježiti učinke nastale ovim česticama.
Tehnološki je div odlučio krenuti s istraživanjem ovih čestica shvativši da su one pravi put do kvantnog računala. Jer dok bitovi u tradicionalnom računalu predstavljaju jedinice i nule, qubiti koji se koriste u kvantnim računalima mogu predstavljati obje znamenke odjednom.
Međutim, većina vrta qubita zadržava svoja kvantna stanja tek djelić sekunde što znači da se sve informacije koje drže vrlo brzo izgube. Kako bi se to nadoknadilo, potpuno funkcionalna kvantna računala zahtijevat će mnoštvo dodatnih qubita za pokretanje softvera potrebnog za ispravljanje pogrešaka.
Za usporedbu, takozvani topološki qubiti koje je Microsoft pokušavao napraviti koristeći Majorana čestice su otporniji na pogreške. Informacije se čuvaju u cijelom qubitu, što znači da čak i kada dijelovi zakažu, topološki qubit kao cjelina treba zadržati dovoljno informacija da bi bio koristan.
Ova veća stabilnost znači da će Microsoftu vjerojatno trebati samo oko 100 dodatnih qubita da ispravi pogreške za svaki potpuno operativni qubit, rekao je Jason Zander, izvršni potpredsjednik za strateške misije i tehnologije u Microsoftu. To je otprilike desetina onoga što se očekuje da će biti potrebno u strojevima čiji se qubiti temelje na drugim materijalima.
Najnoviji podaci koje je objavio Microsoft, uključujući i rad objavljen u srijedu u Natureu, predstavljaju značajan napredak prema stvaranju topoloških qubita koji se mogu koristiti. Međutim, kako prenosi Financial Times, još uvijek postoji mala šansa da se otkrića tvrtke mogu objasniti nečim drugim osim uspješnim iskorištavanjem neuhvatljivih čestica.
Ovo otkriće dolazi samo nekoliko tjedana nakon što je glavni izvršni direktor Nvidije Jensen Huang prognozirao da su korisna kvantna računala još uvijek udaljena 20 godina - mnogo više nego što kompanije koje rade na tom polju tvrde.
Kao jedan od znakova službenog američkog interesa za ambicioznu tehnologiju, Darpa, agencija američkog ministarstva obrane zadužena za razvoj naprednih tehnologija, ovog je mjeseca odabrala Microsoft da pokuša pokazati da može izgraditi veliko kvantno računalo.
Američki start-up PsiQuantum, jedina druga tvrtka koju je odabrao Darpa, koristi qubite temeljene na fotonima, a prošle je godine najavio projekt vrijedan 620 milijuna dolara za izgradnju kvantnog sustava punog opsega u Australiji.
Uz najnovija istraživanja i podatke koji podupiru njegove tvrdnje da je ovladao Majorana česticama, Microsoft je rekao da je napravio prvi procesor koristeći tu tehnologiju.Nazvan Majorana 1, čip se temelji na osam topoloških qubita. Sićušna veličina svake komponente značila je da će na kraju moći stisnuti do milijun qubita na svakom čipu, stvarajući kvantno računalo punog razmjera, priopćila je tvrtka.