Nafta raspiruje inflaciju, ona gura obveznice, a stradat će dionice

Dogodilo se ono čega su se financijska tržišta prije desetak dana pribojavala - prinos na američke 10-godišnje državne obveznice u utorak je dosegnuo najvišu razinu od 2007. godine zbog očekivanja viših kamatnih stopa. Prinos na 10-godišnje obveznice porastao je za osam baznih bodova, na 5,041 posto, nakon što je već u ponedjeljak nakratko premašio granicu od pet posto.

Rasprodaja američkog državnog duga eskalirala je uoči odluke Federalnih rezervi (Fed) o kamatnim stopama. Odbor za monetarnu politiku (FOMC) danas počinje dvodnevni sastanak, a odluka će biti objavljena sutra, 16. rujna, u 14 sati po američkom istočnom vremenu, odnosno 20 sati po našem. Nakon što je inflacija u kolovozu ostala znatno iznad ciljanih dva posto, američki financijaši sve su uvjereniji u novo zaoštravanje monetarne politike.

Velike šanse za povećanje

To najbolje pokazuje kretanje CME FedWatcha, alata koji oslikava stavove financijskog tržišta prema monetarnoj politici središnje banke. Aktualno stanje pokazuje kako Wall Street procjenjuje da postoji više od 92 posto vjerojatnosti da će Fed povećati referentnu kamatnu stopu za 25 baznih bodova. Trenutačni ciljani raspon Fedove referentne kamatne stope iznosi 3,50 - 3,75 posto. Ako se predviđanja tržišta obistine, ciljani raspon povećao bi se na 3,75 - 4 posto.

Dodatno povećanje cijene novca doći će svega tjedan dana nakon što je i Europska središnja banka dodatno podigla kamatnu stopu, na 2,50 posto. Ekonomisti američke banke Morgan Stanley očekuju da će ECB još jednom podići kamatnu stopu, na zasjedanju u prosincu. Time bi eurozona u 2027. ušla s kamatnom stopom na depozite od 2,75 posto. Time je Morgan Stanley odustao od prijašnjih prognoza da je zaoštravanje monetarne politike ECB-a završeno. Za iduću godinu Morgan Stanley očekuje smanjenje, ali samo jedno i to tek na samom kraju godine, prenosi Reuters.

S prelaskom razine od pet posto, prinos na američki dug osjetno je iznad postojećih razina kamatnih stopa. To sugerira kako tržište očekuje nekoliko scenarija u budućnosti. Prvi je da će cijena nafte ostati duže na povišenim razinama, poput sadašnjih stotinu dolara za barel. U tom kontekstu valja istaknuti jednu neobičnost koju su tamošnji financijski analitičari već proglasili 'lošom vijesti za tržište'.

Neobična podudarnost

Naime, cijene sirove nafte i prinosi na američke državne obveznice trenutačno se kreću gotovo potpuno usklađeno, što povećava zabrinutost ulagača zbog ponovnog jačanja inflacijskih pritisaka. Jednomjesečna pomična korelacija između terminskog ugovora s najbližim dospijećem na američku sirovu naftu West Texas Intermediate (WTI) i prinosa na 10-godišnje obveznice dosegnula je 0,96, prema podacima BMO Capital Marketsa.

Kako navodi CNBC, riječ je o najsnažnijoj pozitivnoj korelaciji od lipnja 2019. godine, a prije toga slična je razina posljednji put zabilježena u listopadu 2014. Tako visoka korelacija znači da bi novi val rasta cijena nafte mogao imati sve snažnije posljedice na ostala financijska tržišta. Skuplja nafta povećava inflacijska očekivanja, ona podižu prinose na državne obveznice i troškove zaduživanja, a istodobno povećavaju vjerojatnost da će Fed dulje zadržati restriktivnu monetarnu politiku.

Američki analitičari naglašavaju kako odnos između cijena nafte i prinosa na obveznice u normalnim okolnostima nije toliko izražen. Međutim, geopolitički čimbenici, ponajprije sukob SAD-a i Irana koji pogoršava sigurnosnu situaciju na cijelom Bliskom istoku, toliko su snažni da je uobičajeno umjerena korelacija postala znatno čvršća.

Izravniji prijenos šoka

- Glavna je posljedica to što se naftni šok sada izravnije prenosi na financijske uvjete. Više cijene sirove nafte mogu povećati inflacijska očekivanja, odgoditi ublažavanje Fedove monetarne politike te istodobno povećati diskontnu stopu koja se primjenjuje na dionice i kreditne instrumente - rekao je za američki poslovni medij Billy Leung, investicijski strateg u Global X ETFs.

Posljedice su posebno važne za tržište dionica. Viši prinosi na državne obveznice smanjuju relativnu atraktivnost dionica i povećavaju troškove financiranja kompanija, dok visoke cijene energije pritišću profitne marže poduzeća koja snažno ovise o energiji i transportu.

Posebno su izložene rastuće i tehnološke dionice jer se velik dio njihova vrednovanja temelji na dobiti i novčanim tokovima koji se očekuju daleko u budućnosti. Ed Yardeni, predsjednik Yardeni Researcha, smatra da se lanac utjecaja sve jasnije proteže od energetskog tržišta, preko inflacije i obveznica, do monetarne politike i tržišta dionica.

Uznemireno tržište dionica

Ako cijene nafte nastave rasti, smatra Yardeni, to bi moglo značiti i nastavak rasta prinosa na obveznice. Viša inflacijska očekivanja istodobno povećavaju vjerojatnost novog ciklusa monetarnog zaoštravanja kroz povećanje Fedove stope. - Možda se neće raditi samo o jednom povećanju kamatnih stopa, nego bi mogla uslijediti još dva ili tri, što bi svakako moglo uznemiriti tržište dionica - rekao je Yardeni.

Iako se cijene nafte i prinosi na američke državne obveznice trenutačno kreću gotovo sinkronizirano, stručnjaci upozoravaju da tako snažna povezanost ne mora biti trajna. Za tržišta će stoga ključno pitanje biti hoće li se rast cijena energije pokazati prolaznim geopolitičkim šokom ili će se pretvoriti u trajniji izvor inflacijskih pritisaka. U tom drugom scenariju, Fed bi imao manje prostora za ublažavanje monetarne politike, dok bi kombinacija visokih cijena nafte, rastućih prinosa i skupljeg financiranja mogla nastaviti pritiskati i obveznice i dionice.