AI Act donosi kazne do 35 milijuna eura, a tvrtke to ignoriraju

Kazne za kršenje EU AI Acta idu do 35 milijuna eura, više nego za GDPR, a većina tvrtki i dalje planira potrošiti manje od 10 tisuća eura na implementaciju umjetne inteligencije. Ta dva podatka zajedno govore o raskoraku između regulatorne stvarnosti i poslovne prakse, koji je u utorak u Zagrebu bio jedna od središnjih tema konferencije Implementacija umjetne inteligencije u poslovanje – od teorije do prakse.

Skup su organizirali SLO CRO Gospodarska komora i Veleposlanstvo Republike Slovenije, a na njemu su govorili predstavnici Infobipa, A1 Hrvatske, Croatia osiguranja, Gen-ia i slovenskog Kompetencijskog centra za umjetnu inteligenciju.

Petar Dučić, direktor inženjeringa u Infobipu, otvorio je keynote s jasnom porukom da samo korištenje ChatGPT-a nije jednako stvarnoj produktivnosti.

– S AI-jem se bavimo već osam godina, ali tek prije par godina promijenio je cijelu industriju i taj val smo zajahali. Mnoge tvrtke danas koriste ChatGPT, ali to je daleko od prave produktivnosti koju možemo dobiti ako promijenimo pristup i procese iznutra. AI mora biti u procesima, ali i u proizvodima, a to stvara kompetitivnu prednost koja s vremenom raste. Jako je važno pratiti koliki je stvarni poslovni učinak cijele te priče. Svi se znamo zaigrati s AI agentima, ali pitanje je koliko troškova stoji u pozadini i koliki je stvarni utjecaj na poslovanje – naglasio je Dučić.

Dučić je istaknuo i da ključnu ulogu ima kultura unutar kompanije: CEO mora biti osobno uključen, a zaposlenici moraju imati znanje i pristup podacima. U Infobipu svakodnevno pristižu jedan do dva prijedloga od zaposlenika, što prema Dučiću stvara entuzijaste koji razvijaju inovativna rješenja i šire pozitivan učinak kroz sve odjele. Predviđanja su, dodao je, da bi do 2030. svi mogli imati vlastite AI agente koji upravljaju kompleksnim interakcijama i direktno komuniciraju s AI sustavima brendova.

Slovenija ulaže 10 milijuna eura u potporu tvrtkama

Marko Štefančič, direktor konzorcija Kompetencijskog centra za umjetnu inteligenciju Slovenije, predstavio je instituciju koja je počela s radom u siječnju ove godine. Centar je nacionalna ulazna točka za potporu slovenskim tvrtkama pri sigurnoj i odgovornoj primjeni AI-ja, a osnovala ga je Gospodarska komora Slovenije zajedno s vodećim slovenskim istraživačkim i obrazovnim institucijama. Za rad centra i provedbu aplikativnih projekata osigurano je 10 milijuna eura iz četiri ministarstva, a sredstva su namijenjena i natječajima za tvrtke koje žele uvesti AI u vlastito poslovanje.

– Trećina zaposlenika američkog Ministarstva obrane koristi AI. Ako ga koristi američka vojska, može i vaša tvrtka. Što se tiče korištenja AI-ja u slovenskim kompanijama, pokazalo se da 65,1 posto organizacija koristi AI barem na pilot razini, a 90,7 posto njih koristi generativnu AI. Tužan podatak za mene je da većina kompanija planira potrošiti do 10 tisuća eura na AI. Moramo shvatiti da je AI prioritet – naglasio je Štefančič.

Kazne veće od GDPR-a

Marijana Šarolić Robić, pravnica i potpredsjednica CRO Startup udruge, upozorila je poduzetnike da regulativa nije apstraktna budućnost nego sadašnjost s konkretnim financijskim posljedicama.

– Zašto nas se tiče AI Act? Zato što su kazne velike, nikad veće, i idu do 35 milijuna eura, čak više i od GDPR-a. Regulativa je svugdje, pitanje je samo kakva je. Najviše olakšica, pojednostavljene dokumentacije i uputa prilagođenih malim i srednjim poduzetnicima imaju mikro poduzetnici, a kako tvrtka raste, tako rastu i obveze. Već danas je važno znati gdje i na koji način u vlastitoj organizaciji koristite AI – istaknula je Šarolić Robić.

AI iz Excela u mreže i voicebot

U poslovnom panelu o tome gdje poduzeća stvarno stvaraju vrijednost AI-jem, Dejan Turk, direktor A1 Hrvatske, opisao je konkretne promjene u načinu rada unutar kompanije. A1 je, kako je naveo, vodeći u svojoj grupi po implementaciji AI alata u Hrvatskoj i Sloveniji, a jedan od rezultata je voicebot koji odgovara na upite korisnika te planiranje i održavanje mreže koje više nije temeljeno na Excelu.

– Strah je hoćemo li ostati konkurentni sa svom tom regulativom. Planiranje naše mreže i njeno održavanje, koje je prije bilo temeljeno na Excelu, u velikoj je mjeri prebačeno na AI, kao i izgradnja mreže. Imamo Copilot i interni ChatGPT, ali pitanje je kako promijeniti kulturu. Kad prolazim po tvrtki i dalje svaka druga osoba gleda u PowerPoint. Radimo i naš podatkovni centar, gdje pokušavamo naše podatke i podatke naših korisnika zadržati ovdje u Hrvatskoj – rekao je Turk.

AI predviđa štete u poljoprivredi

Hana Agić iz Croatia osiguranja opisala je primjenu u jednoj od najreguliranijih industrija, gdje je AI pomogao ubrzati isplate šteta i unaprijed predviđati troškove.

– Uz pomoć AI modela i automatizacije došli smo do toga da 40 posto šteta na automobilima ubrzavamo uz pomoć 360 modela koji fotografira auto i procjenjuje štetu. Naravno, postoji čovjek u petlji, nakon čega novac sjeda na račun osobi. Pricing modeli su zahtijevali godinu, dvije, pet godina i kasnili su za tržištem. Najbolje što se kod nas događa je AI koji može predvidjeti štetu u, recimo, poljoprivredi, i do godinu do dvije unaprijed – istaknula je Agić.

David Vidmar iz Gen-ia zaključio je panel s porukom primjenjivom na svaku industrijsku vertikalu.

– Neka taktika je da se uvijek može na postojećim procesima implementirati AI, to je lako dostupno voće, skraćivanje, ubrzavanje i poboljšavanje procesa. Treba uzeti u obzir i brza rješenja, ali i onda jako dobro razmisliti i o nekim novim procesima – zaključio je Vidmar.