Dot-com balon: Što nas uči o AI euforiji i novom balonu u Hrvatskoj

Tehnološki indeks NASDAQ Composite dosegnuo je 10. ožujka 2000. svoju najvišu točku do tada - 5048,62 boda. Bila je to kulminacija nekoliko godina euforije oko interneta, početak kraja jedne tehnološke iluzije i trenutak koji se danas smatra službenim vrhuncem dot-com balona. 

Indeks je ubrzo potom počeo dramatično padati — do listopada 2002. izgubio je više od 75 % vrijednosti, povukavši za sobom u propast tisuće internetskih kompanija, milijune malih ulagača i cijelu generaciju tehnoloških snova. 

Dot-com boom bio je savršena studija ljudske psihologije: strah od propuštanja, kult inovacije, slijepa vjera u ‘novu ekonomiju’. U doba kad je dovoljno bilo registrirati.com domenu i prezentirati je u PowerPointu, investitori su bili uvjereni da je svaka digitalna ideja budući Amazon. No većina tih poduzeća nikad nije imala ni prihode ni poslovni model — samo špekulativnu vrijednost.

Kako se ova globalna manija reflektirala na Hrvatsku?

Za razliku od SAD-a, Hrvatska tada nije imala razvijenu tehnološku scenu niti tržište kapitala na kojem bi se dot-com manija mogla reproducirati. Nismo imali venture capital, nismo imali tehnološke IPO-eve, a domaće internetske tvrtke bile su tek u pionirskoj fazi. Posljedice su zato bile posredne:

• Usporavanje ulaganja u telekomunikacije:

Nakon pucanja balona globalno su se rezali telekom-budžeti, pa je i Hrvatska sporije ulagala u ADSL, backbone i ranu internet infrastrukturu.

• Oprezniji stav banaka i investitora prema tehnološkim projektima:

Oprez, iako tada gotovo nevidljiv, oblikovao je poslovnu klimu idućeg desetljeća.

No Hrvatska je svoju veliku investicijsku školu tek trebala odraditi — i odradila ju je na vlastiti način.

Hrvatski ‘baloni’: nekretnine, margin krediti i švicarski franak

Hrvatska se itekako uključila u sljedeću globalnu recesiju koju je 2008. uzrokovalo pucanje nekretninskog balona u SAD-u. Do 2009. vrijednost dionica na Newyorškoj burzi se prepolovila. U to je doba kulminirao rast na Zagrebačkoj burzi. Hrvati su se zaduživali uz margin kredite, vjerujući da će dionice rasti zauvijek. 

Kada je ciklus puknuo i kad se CROBEX strmoglavio za 76 posto banke su plijenile ne samo stanove nego i automobile, jahte i sve što je moglo pokriti gubitke. To je bila vrlo realna, vrlo opipljiva lekcija za ulagače o financijskoj poluzi i riziku, koja je bila okidač za recesiju koja je potrajala punih šest godina.

A prava škola financijske pismenosti tek je uslijedila: krediti u švicarskim francima (CHF). Masovno uzimani zbog niskih kamata, ti su krediti eksplodirali kada je franak ojačao, banke su uz to nesmiljeno dizale ugovorenu promjenjivu kamatu. Time je cijela zemlja — ne samo ulagačka elita — dobila tešku, ali formativnu lekciju o valutnom riziku.

Upravo zato Hrvatska danas na financijske ‘balone” gleda s određenim povijesnim imunitetom.

Tko napuhuje novi balon?

Globalno, mnogi analitičari upozoravaju na sličnosti između dot-com razdoblja i današnjeg AI booma — ogromne valuacije, masivna ulaganja, koncentracija kapitala u nekoliko giganata i puno entuzijazma oko tehnologija koje se još monetiziraju. Usporedbe s dot-com balonom navode se i u domaćim tehnološkim analizama, koje upozoravaju na euforična očekivanja slična onima iz 1999. 

A što je s Hrvatskom? Kod nas se AI-balon može reflektirati samo posredno. Realniji je i opasniji još jedan nekretninski balon. Cijene stanova rastu brže nego primanja, investicijski apartmani pune obalu, a strana potražnja daje umjetnu potporu tržištu. Mali poduzetnici počeli su kupovati nekretnine umjesto da ulažu u matično poslovanje, a CROBEX prvi puta nakon 2008. juri preko 4000 bodova. Hrvatska danas stoji pred istim pitanjem kao i dot-com investitori 2000.: je li ovo stvarna vrijednost ili privid?

Na današnji dan, kad se prisjećamo NASDAQ-ova povijesnog vrhunca, vrijedi podsjetiti se da baloni nisu povijesna anomalija — nego konstanta ljudskih očekivanja. Razlikuje se samo njihova ambalaža: nekad dot.com, prekjučer nekretnine, jučer CHF, danas umjetna inteligencija. 

A sutra…? To je pitanje za milijun dolara.