Stanje imovine: Tko su najbogatiji umirovljenici u Europi?

Rekordno velik broj ljudi diljem svijeta u ovoj će godini navršiti 65 godina starosti, što znači da će se države u idućim godinama suočavati sa sve većim izazovima održivosti mirovinskih sustava, ali i opterećenjima zdravstvenoga sustava. U SAD-u su demografi čak tom specifičnom razdoblju u povijesti simbolično dali naziv 'Peak 65'.

Da svjetsko stanovništvo ubrzano stari, posebno u zapadnome svijetu, nije novost. Međutim, upravo zbog toga važna tema ekonomskih rasprava postaje pitanje financijske stabilnosti starije populacije, odnosno kako ti ljudi zapravo žive.

Što se tiče starijih građana u Europi, njihovo je bogatstvo neravnomjerno raspoređeno, pokazuju to podaci opsežnog istraživanja Household Finance and Consumption Survey (HFCS) Europske središnje banke iz 2023. godine.

Belgija i Irska ispred Francuske i Njemačke

U eurozoni kućanstva u dobi od 65 do 74 godine raspolažu medijanom neto bogatstva od 185.300 eura, no usporedba 22 europske zemlje otkriva goleme razlike. Dok ljestvicu predvodi Luksemburg s nevjerojatnih 1.219.500 eura, na dnu se nalazi Latvija s 36.300 eura. Drugi najbogatiji umirovljenici su na Malti, gdje prosječno kućanstvo posjeduje 310 tisuća eura.

Isključimo li te dvije države s najmanjim brojem stanovnika, vodeće pozicije zauzimaju Belgija i Irska. U Belgiji medijan neto bogatstva starijih od 65 godina iznosi 307.700 eura, dok je Irska odmah iza s 296.700 eura. Francuska drži peto mjesto s 232.800 eura, a slijedi je Njemačka s 232.100 eura. Španjolska se smjestila u sredinu s 200.800 eura.

Zanimljivo je stanje među četiri najveća gospodarstva EU, gdje Italija bilježi najslabiji rezultat od 168.000 eura. To znači da umirovljenici u Francuskoj i Njemačkoj raspolažu s više od 60 tisuća eura većim bogatstvom nego oni u Italiji.

Austrija se s 188.500 eura nalazi nešto iznad prosjeka eurozone, dok je Finska s 176.100 eura blago ispod prosjeka.

Hrvatska na donjem dijelu ljestvice

Iako se Nizozemska ističe vrhunskim mirovinskim sustavom, njezino privatno bogatstvo kućanstava starijih od 65 godina iznosi relativno skromnih 134.400 eura. To jasno pokazuje kako stabilne mirovine ne moraju nužno značiti i visoku razinu privatne imovine.

Znatno ispod prosjeka nalaze se još i Slovenija (138.200 eura), Grčka (104.300 eura), Češka (102.900 eura) te Slovačka (100.800 eura).

Hrvatska se, nažalost, nalazi u donjem dijelu ljestvice. Uz Latviju, društvo na dnu čine zemlje u kojima bogatstvo kućanstava ne prelazi sto tisuća eura: Litva (51.400 eura), Mađarska (54.400 eura), Estonija (73.500 eura), Hrvatska (75.900 eura) te Portugal (99.200 eura).

'Bogati na papiru'

Najveću imovinu u prosjeku imaju stariji građani u bogatijim europskim državama, gdje visoki životni standard i stabilni mirovinski sustavi rezultiraju značajnom akumulacijom kapitala tijekom godina. S druge strane, u državama srednje i istočne Europe bogatstvo starijih osoba u velikoj se mjeri temelji na vlasništvu nad nekretninama, dok su novčana sredstva, odnosno mirovine, često manja.

Jedan od najvažnijih zaključaka istraživanja jest da su nekretnine i dalje glavni oblik 'sigurnosti' za europske umirovljenike. U mnogim zemljama, posebno onima gdje veći postotak ljudi posjeduje nekretnine, starije osobe bilježe veće bogatstvo. Međutim, umirovljenici su često zbog vrijednosti svojih domova 'bogati na papiru', ali se suočavaju s izazovima u pogledu raspoloživih mjesečnih primanja za svakodnevni život.

Osim regionalnih razlika, podaci HFCS-a pokazuju i sve veću nejednakost između starijih i mlađih generacija. Dok je generacija koja sada odlazi u mirovinu imala povoljnije uvjete za stjecanje imovine tijekom svog radnog vijeka, mlađe generacije suočavaju se s višim troškovima stanovanja i sporijim rastom plaća u odnosu na inflaciju. To dovodi do situacije u kojoj se bogatstvo sve više koncentrira u rukama starijih, a mlađi ljudi sve teže dostižu istu razinu financijske sigurnosti.

Izazovi budućnosti

Analiza ukazuje i na to da će države morati prilagoditi svoje politike starenju populacije. Nije riječ samo o visini mirovina, nego o tome kako omogućiti da se ta 'zarobljena' vrijednost u nekretninama iskoristi, a da se pritom ne ugrozi međugeneracijska solidarnost. Kako podaci sugeriraju, rješenje leži u poticanju financijske pismenosti i boljem osmišljavanju mirovinskih proizvoda koji bi starijima omogućili pretvaranje imovine u likvidna sredstva bez gubitka sigurnog krova nad glavom.